Potpredsjednik Njemačkog Maršalovog fonda ističe da posjeta generalnog sekretara Jensa Stoltenberga i sve ono što je postignuto nakon samita u Velsu, ukazuju na to da se nešto vjerovatno priprema.
„Mislim da je došlo do jednog sazrijevanja mnjenja u glavnim zemljama i članicama NATO-a, pa rekao bih u svim članicama, da je proteklo mnogo vremena od posljednjeg proširenja NATO-a 2009. godine, kada su Hrvatska i Albanija pristupile punoporavnom članstvu i da je, s obzirom na spremnost, zrelost i pripremljenost Crne Gore, vrijeme da se pristupi tom zadatku. Vjerovatno je posjeta generalnog sekretara i u tom smislu usmjerena, da i sam lično dobije uvid u to šta je učinjeno i šta još možda treba da se učini“, kazao je Vejvoda.
Pitanje da li su svi uslovi ispunjeni za prijem Crne Gore, razmatra i američka administracija, kaže Vejvoda.
„Čini mi se da je naklonjenija sada nego što je bila prije 12 mjeseci, ili možda čak devet mjeseci.“
Aktuelne geopolitičke okolnosti, kao i sve ono što Crna Gora sama čini, promijenili su mišljenje u pojedinim evropskim prijestonicama, prije svega Njemačkoj.
„Imao sam priliku i da boravim u Francuskoj protekla dva mjeseca i tamo sam čuo različite stavove, ali ipak postoji razumijevanje da ukoliko su svi za, uključujući SAD, Njemačku, Veliku Britaniju, da se oni neće usprotiviti takvoj odluci.“
Vejvoda smatra da je Crna Gora ispunila većinu zahtjeva za članstvo.
„Ne znam da li je apsolutno spremna, ali ne znam ko je bio apsolutno spreman. Sigurno zemlje poput Rumunije i Bugarske nisu bile apsolutno spremne, ali vidimo koliko je danas važno da su one članice tog saveza i Evropske unije u trenutku zaista kada postoji jedna nestabilna bezbjednosna situacija.“
Jedan od glavnih uslova za pozitivnu odluku alijanse je povećanje javne podrške za članstvo. Vejvoda očekuje da će ona porasti u trenutku dobijanja poziva.
„Zato je važno da političari i oni koji su za pristupanje budu stalno spremni da objašnjavaju zašto je to važno za Crnu Goru, koji su to interesi, bezbjednosni i naravno ekonomski, koji su veoma bitni, jer su sve članice koje su pristupile NATO-u imale taj benefit što su se investitori osjećali bezbjednije, ako je jedna zemlja bila kandidat, odnosno poslije članica“, zaključio je Vejvoda.
Potpredsjednik Njemačkog Maršalovog fonda podvlači značaj crnogorskog članstva i za cjelokupni region.
„Jer se radi o bezbjednosti cijelog regiona, bezbjednosti Crne Gore svakako, jer kako ja to često kažem, cio naš region Zapadnog Balkana, dakle ove zemlje koje nisu još integrisane u Evropsku uniju ili NATO, sačinjavaju unutrašnje dvorište EU i NATO-a, jer smo okruženi sa svih strana tim zemljama.“
Susjedne zemlje, u kontekstu daljeg učvršćivanja bezbjednosti u regionu, pozitivno gledaju na pristupanje Crne Gore NATO-u, zaključuje Vejvoda.
Izvor: rtcg.me
