To će, bez sumnje, dati novo oružje onima koji ga, naročito u SAD-u i Velikoj Britaniji, uključujući pojedine biskupe i teologe, optužuju da je "marksista".
Šef vatikanske države s ruskim predsjednikom razgovaraće svakako i o Ukrajini, budući da je već ranije pozvao na molitve "Bogu da se u Ukrajini što prije obustavi užasni bratoubilački rat među hrišćanima".
Papa telefonom direktno razgovara kako s Obamom, tako i s Putinom, veliku molitvu je održao za mir u Siriji, priznao je palestinsku državu, posredovao u normalizaciji odnosa između SAD-a i Kube. U Sarajevu je prije nekoliko dana ponovo upozorio da se vodi "neka vrsta trećeg svjetskog rata" i osudio "posebno one koji nastoje da izazovu razdor među različitim kulturama i civilizacijama, kao i one koji osmišljavaju ratove kako bi prodavali oružje".
Zbog takvog viđenja svijeta papi Franju prišivaju etiketu da je "marksista i komunista". Naročito ga osuđuju zbog njegove bespoštedne kritike ultraliberalnog kapitalizma, dogmatske vladavine slobodnog tržišta i novca, što, kako je rekao papa Franjo, ne samo da izaziva ogromne razlike i masovno siromaštvo, već jednostavno "ubija".
U Evropskoj uniji, koja nikako da riješi grčku krizu, papa je ostao upamćen i po tome što je u Vatikanu primio grčkog ljevičarskog premijera Aleksisa Ciprasa i tad izjavio da su "ljudi važniji od banaka".
Argentinski jezuita Horhe Bergoljo, koji je izabran za papu da bi kao nova snaga iz trećeg svijeta izvukao Rimokatoličku crkvu iz teške krize zbog skandala s pedofilijom i optužbi za korupciju i mutne poslove Vatikanske banke, donio je i nove zamisli kako Crkva treba da se vrati svojim izvorima, a to je, kako ističe, ono što propovedaju jevanđelja.
Papa Franjo je zato mirno odbacio zamerke da je "marksista i komunista" i naglasio da se "samo drži onoga što propovjeda jevanđelje".
Poglavar Vatikana će u septembru otići na Kubu, a odande u posjetu SAD-u. To će, po opštim predviđanjima, biti najteže papino putovanje, jer će ga "na nož" dočekati tamošnji krajnje konzervativni katolički biskupi, ali i političari, ekonomisti i novinari koji jednostavno smatraju da papa svojim zamislima i viđenjima ruši liberalnu demokratiju i slobodno tržište, jer traži uplitanje države u rukovođenje preduzećima i privredom, u tokove kapitala i banke, neprihvatljivu socijalnu politiku…
"Veliko podozrenje prema papi postoji kod američkih katolika", to je sažeto predočio glavni ekonomista konzervativne vašingtonske Heritidž fondacije, rekavši da, "papa jasno ima neke marksističke predstave".
I u Americi i u Evropi porede pape Franja i Jovana Pavla Drugog, koji je proglašen "herojem Hladnog rata" i kažu da je Jovan Pavle Drugi, Poljak Vojtila, svoje životno iskustvo i vjersko tumačenje utemeljio na životu u dva totalitarizma - nacističkoj njemačkoj okupaciji i sovjetskoj staljinističkoj diktaturi.
A Horhe Bergoljo je kao skromni jezuitski sveštenik živio u Argentini Huana Perona, koji je svoju vlast temeljio na socijalnoj pravdi i sindikatima, nacionalnoj ekonomiji i samostalnoj međunarodnoj politici.
Horhe Bergoljo je u mladosti mogao biti pod uticajem peronističkih ideja, ali nije bio blizak populizmu i demagogiji peronizma kao sistemu vlasti, niti su jezuiti bili bliski matrici krajnje konzervativne Argentinske katoličke crkve koja je podržala potonju vojnu diktaturu, a i dala sklonište nekim fašistima i nacistima poslije Drugog svjetskog rata.
Argentinski, kao i drugi latinskoamerički jezuiti, uvijek su ostali vjerni onom tumačenju jevanđelja koje nalaže da Crkva uvijek bude bliska narodu i pomaže siromašnima. Tako su bili moćna snaga otpora Pinočeovoj diktaturi u Čileu, a Elder de Kamara, koga su prozvali "crveni biskup", rekao je brazilskim generalima koji su zaveli totalitarni režim da se: "Protiv komunizma bore fašizmom".
Uticaja na latinskoameričke biskupe i crkve u nekim zemljama je imala i "teologija oslobođenja" koja je osmišljena na katoličkom univerzitetu u Luvenu, u Belgiji, a koja je snažno propovijedala hrišćanstvo kao zajedništvo i pomoć svim ljudima, naročito siromašnima.
"Crveni biskup" Elder de Kamara je bio jedan od pobornika "teologije oslobođenja", a o latinskoameričkim jezuitima je dobro svjedočenje i film Misija, s Robertom de Nirom i Džeremijem Ajronsom.
Papa Franjo je, ako se sve ovo ima na umu, logično podsjetio na ono što su apostoli, odnosno sveštenici, činili u drugom i trećem vijeku pomažući siromašne, i zahtijevao da se obustavi "duhovni Alchajmer" i "šizofrenija raskoši" u kojoj žive kardinali u Vatikanu… Rezultat je bio to da su kardinali prestali da nose luksuzne odežde i zlatne krstove zamijenili krstovima od kalaja.
Horhe Bergoljo je poručio da katolički velikodostojnici moraju prevashodno imati duhovnost i "živjeti kao pastiri uz vonj ovaca". On je krenuo u temeljnu obnovu vatikanske vlade, Kurije, i kako je to opisao španski list "Pais": "Vukovi su ponovo na putu u Vatikan…i papa je sad okružen vukovima".
Otpor među kardinalima i strukturama Vatikana je ogroman i čak je zvanični vatikanski list "Oservatore romano" to uporedio s otporom tih "vukova" prethodnom papi Benediktu kad je takođe pokušao da izvrši reformu.
Mnogo važnije je, međutim, to što je argentinski papa sad angažovao i velike međunarodne revizorske kuće da izvrše analizu u teškim skandalima korupcije, pranja novca i pronevjera uzdrmanom Zavodu za vjerska djela (IOR), poznatijem kao Vatikanska banka, čiji se kapital mjeri milijardama eura. Sudski postupci su već pokrenuti, a nekoliko hiljada računa u Zavodu za vjerska djela je blokirano.
Papa Franjo u svojoj enciklici "Radosti jevanđelja" objašnjava da rastuća nejednakost stvara "društvo socijalnog grijeha, dok je nezaposlenost posljedica svjetskog izbora i ekonomskog sistema koji vodi u tragediju i ima u središtu lažnog boga, boga zvanog novac".
Izvor: b92.net
