Dva su razloga za jačanje eura. Prvi je sastanak čelnih ljudi Evropske centralne banke održan u četvrtak, nakon kojeg je predsjednik ECB-a, Mario Dragi, izjavio da je ECB zadovoljna učinkom ubrizgavanja 60 milijardi eura mjesečno u finansijski sistem eurozone, što čini zadnjih nekoliko mjeseci. Investitori na finansijskim tržištima ovu su izjavu protumačili kao znak da neće biti potrebe produžavati trajanje programa koji bi trebao završiti u septembru 2016., te su naglo počeli kupovati euro i podigli mu vrijednost.
Drugi razlog jačanja eura je zatvaranje dijela velike količine prodajnih naloga na euru koje su špekulanti masovno otvarali zadnjih godinu dana. Naime, po podacima s američkog tržišta fjučers ugovora, trenutno približno 83% velikih špekulanata na euru ima otvorene prodajne pozicije, što znači da očekuju dalje slabljenje evropske valute. Budući da su skoro svi učesnici na tržištu već prodali euro, ponestalo je nove potražnje koja u kratkom roku može kurs eura dodatno oslabiti. U takvoj situaciji je dovoljna relativno mala potražnja za eurom koja uzrokuje lavinu zatvaranja prodajnih naloga i naglo jačanje eura u ovom slučaju. Takva situacija se naziva "short skueeze" i nije neuobičajena na finansijskim tržištima.
Budući da i dalje velika većina špekulanata očekuje slabljenje eura, analitičari Admiral Markets smatraju da je moguć nastavak short Skueeze u nekoliko nedjelja. U tom periodu euro može ojačati još nekoliko procenata u odnosu na američki dolar i ostale valute, no to jačanje će vjerovatno biti privremeno.
Ekonomska situacija u Britaniji, Švajcarskoj i SAD-u je i dalje osjetno bolja nego u eurozoni što će dugoročno pogodovati daljem jačanju valuta tih zemalja u odnosu na euro. Osim toga, nakon šest godina rekordno niskih kamatnih stopa u SAD-u, bliži se početak zatezanja monetarne politike. Kada do toga dođe (vjerovatno u septembru), doći će do još jednog talasa jačanja dolara u odnosu na sve ostale valute uključujući i euro.
Ne treba zaboraviti ni političku situaciju u Evropi. Nesigurnost vezana uz otplatu grčkog duga te eventualni izlazak Grčke iz eurozone, situacija u Ukrajini i loši odnosi s Rusijom takođe mogu dovesti do prebacivanja kapitala iz eura u sigurnije valute te slabljenje evropske valute. (B92)
