Artur Poropat, profesor psihologije na australijskom Grifit univerzitetu sproveo je najveće istraživanje do sada, koje se bavi vezom između akademskog uspjeha i karaktera osobe. On je saznao da su osobine ličnosti pojedinca bolji pokazatelji akademskog uspjeha od rezultata na testu inteligencije. Učenici koje krasi savjesnost, otvorenost i emotivna stabilnost imaju najveće šanse za uspjeh u školi. -Savjesnost se odnosi na stvari poput samokontrole, ostvarivanja postavljenih ciljeva, težnje za postignućem – kaže Porporat. -Ali pronašao sam još dva faktora od velikog značaja za uspjeh u školi – otvorenost (za nova iskustva i znanja) koja podrazumijeva i maštu, kreativnost i radoznalost i emotivna stabilnostu. Učenici koje krase ove tri osobine prošli su bolje na testovima sprovedenim u okviru istraživanja. Da li to znači da testovi inteligencije i nisu toliko značajni pokazatelji kao što smo mislili? - Testovi inteligencije su uvijek bili tijesno povezani sa obrazovanjem i ocjenama, pa samim tim se donekle mogu koristiti kao pouzdan pokazatelj budućeg akademskog uspjeha. To nije nikakva novost, kaže Porporat. Porporat je otkrio i da đaci koji imaju navedene karakteristike koje nastavnici nisu prepoznali, na njegovim testovima podjednako pouzdano pokazuju budući akademski uspjeh kao i testovi inteligencije. Ako su njihovi nastavnici uočili da kod đaka postoji visok nivo otvorenosti, emotivne stabilnosti i savjesnosti, to usmjeravali, kod tih đaka je Porporatov test pokazao čak 4 puta veću preciznost u predviđanju budućeg akademskog uspjeha. U učionici, u praksi, to znači da bi nastavnici trebalo da se potrude da prepoznaju đake s ovim karakteristikama i da ih na poseban način usmjere kako bi oni ostvarili puni potencijal. Ovo je dobra vijest kako za roditelje, tako i za djecu. Dok je inteligencija urođena i ne može se naučiti, karakter može da se formira kroz odrastanje i da se na njegov razvoj utiče.
Izvor: Time
