Suprotno onome što se već godinama sugeriše u crtanim filmovima, rupe u siru ne buše miševi. A nisu ni rezultat bakterijskog otpuštanja ugljen dioksida, kako to tvrdi popularna nauka.
Švajcarski naučnici su laboratorijskim istraživanjem utvrdili da su za rupe odgovorne minijaturne čestice sijena. Poljoprivredni institut švajcarske vlade Agroscope navodi da "mikroskopski male čestice sijena padaju u kante za prikupljanje mlijeka" i uzrokuju stvaranje većih rupa za vrijeme sazrijevanja sira.
Proces zahvata samo neke vrste švajcarskih sireva, poput ementalera i apenzela.
Agroscope tvrdi i da to objašnjava zašto su u posljednjih 15 godina rupe u švajcarskim sirevima sve manje. Proces mužnje i prikupljanja mlijeka sve je više automatizovan, sve je "čišći" pa je i manje čestica sijena u njemu.
Naučnici su do ovog zaključka došli tako što su dodavali čestice sijena u mlijeko i laboratorijski pratili sazrijevanje sira.
Teorija da rupe u sirevima uzrokuju bakterije otpuštanjem ugljen dioksida "na snazi" je od 1917. kada je to otkriće objavio američki naučnik Vilijam Klark.
Mliječna industrija rupe u sirevima naziva "očima". Sir bez rupa poznat je kao "slijepi" sir.
(index.hr)
