"U situaciji da, bez adekvatne analize stanja životne sredine i pravih uzroka zagađenja i udjela svih zagađivača, kao i efekata zagađenja na zdravlje građana Pljevalja neprihvatljivo je da se pitanje rješavanja zagađenja životne sredine u Pljevljima uslovljava izgradnjom novog bloka, odnosno novog emitera gasova i proizvođača otpada. Uzimajući u obzir okolnost da je djelovanje na životnu sredinu postojeće TE "Pljevlja I" i Rudnika uglja "Pljevlja" kumulativno, ukazujemo da izvođenje zaključka da je izgradnja TE "Pljevlja II" tehno-ekonomski i ekološki prihvatljiva jer sa stanovišta uticaja na životnu sredinu - prvenstveno na ugroženi kvalitet vazduha Pljevaljske kotline - čini pozitivan učinak u odnosu na postojeće stanje, nije dovoljno. Ovo jeste potreban ali nije dovoljan preduslov za prihvatanje izgradnje novog objekta karakteristika predviđenih za TE "Pljevlja II"", ističe se u rezimeu komentara.
Kako se ističe, potrebno je da izgradnja novog objekta bude tako zamišljena da ne samo da poboljšava uticaj na životnu sredinu u odnosu na sadašnje zatečeno stanje, već dovodi stanje životne sredine u dugoročno prihvatljivu zdravu životnu sredinu.
"Takvo stanje treba da garantuje zdrav život i mogućnost ekonomskog razvoja stanovnicima Pljevaljske kotline i šire, cjelokupnom stanovništvu Crne Gore i onih susjednih zemalja gdje bi eventualna izgradnja ovog objekta imala uticaj. Onako kako je sada zamišljeno i obrazloženo u DPP I SEA, ne vidimo garancije da će se to desiti. Tim prije jer pitanje toplifikacije nije ni detaljno razmatrano u dokumentima već je uzeta samo pretpostavka da će se ona realizovati. S obzirom da je taj projekat vrlo neizvjestan, skup i da njegova realizacija zavisi od studije opravdanosti i finansijske sposobnosti lokalne zajednice da sopstvenim sredstvima potpuno završi distributivni sistem za daljinsko grijanje za veći dio grada, potrebno je uzeti u razmatranje i opciju da i pored izgradnje novog bloka projekat toplifikacije ne bude urađen, i shodno tome istražiti i analizirati negativne uticaje na zdravlje stanovnika Pljevalja", navodi se u komentarima.
Ocijenjeno je da je SPU neobjektivan i nedosljedan dokument, naročito po pitanju postojećeg bloka TE „Pljevlja I“.
"Naime, prilikom razmatranja uticaja izgradnje novog bloka na životnu sredinu polazi se od pretpostavke da postojeći blok u slučaju da se ne izgradi novi, nastaviti rad bez sanacije kao veliki zagadjivac i shodno tome se isticu pozitivni efekti izgradnje novog bloka. Međutim, prilikom razmatranja ekonomskih efekata izgradnje novog bloka polazi se od pretpostavke da će u slučaju da ne dođe do izgradnje novog bloka doći do zatvaranja postojećeg, što će imati negativne ekonomske uticaje. Iste nedosljednosti se pojavljuju i u slučaju postojeće deponije pepela i šljake Maljevac, koja se u dokumentu ne posmatra kao objekat koji se mora zatvoriti, budući da je dostigao sve svoje limite i da je Vlada već uzela kreditno zaduženje od Svjetske banke za njenu sanaciju, već se njeno zatvaranje posmatra kao pozitivan doprinos izgradnje novog bloka", naglašava se u komentarima.
Kako se dodaje, pitanje otvaranja nove deponije na lokaciji Šumane je nedovoljno ozbiljno obrađeno imajući u vidu koliki je to rizik za životnu sredinu kao i da se ne zna njen vijek trajanja, kapaciteti, uticaji na životnu sredinu, kao i postojanje mogućnosti da se na ovoj lokaciji nastavi ekspolatacija uglja.
"Ova lokacija je i predviđena i kao lokacija za razvoj poljoprivrede u bafer zoni od 300-600 metara od deponije kao i rekreativno turisticka lokacija u zoni Borovičkog jezera, što smatramo nerealnim imajuci u vidu prirodu otpada koji bi se deponovao na ovoj deponiji. DPP je nedovršen dokument kome nedostaju bitni ulazni parametri i podaci koji se odnose na rezerve uglja, njihov kvalitet, stepen istrazenosti, procjena troškova otvaranja novih rudokopa, procjena broja radnih mjesta, finansijski troskovi rekultivacije prostora, mjera zastite zivotne sredine, troskovi CO2, zdravstveni troškovi,… Posebno je loše i na bazi nejasnih ulaznih podataka obrađena ekonomsko tržišna projekcija za drugi blok, pri čemu su budući troškovi uglja procijenjeni na cijenu znatno nižu od sadašnje, dok je procijenjena prodajna cijena od 65 €/MWh izuzetno visoka i nerealna, obzirom da je trenutna cijena na tržištu električne energije oko 32€/MWh. Osim toga nije uključena ni cijena moguće izgradnje novog dimnjaka za potrebe novog bloka", kaže se u komentarima.
Zaključuje se da projekat izgradnje novog bloka i sa njom povezani troškovi nijesu realno i adekvatno prikazani i da će visestruko nadmašiti prikazanu cifru, a da će vrijeme isplativosti projekta biti znatno duže od trenutno procijenjenih, odnosno duže od 14 godina.
"Sve ovo smatramo da ozbiljno dovodi u pitanje konkuretnosti budućeg objekta na tržištu električne energije, kao i isplativost čitave investicije i da je neophodno uraditi ozbiljnu i nepristrasnu cost benefit analizu koja bi sagledala sve troškove izgradnje novog objekta i sa njim povezanih troškova neophodnih za realizaciju ove investicije, prije donosenja konacne odluke o njegovoj eventualnoj izgradnji", ocijenili su iz NVO "Green Home".
