Politika

FULĐONE: Matarelina posjeta označava preokret u strateškim pravcima italijanske spoljne politike

Novinar italijanske agencije ANSA Teodoro Fulđone slaže se sa ocjenama da je jučerašnja posjeta italijanskog predsjednika Serđa Matarele Crnoj Gori bila istorijska.
FULĐONE: Matarelina posjeta označava preokret u strateškim pravcima italijanske spoljne politike
Portal AnalitikaIzvor

Ali, ne samo zato što se desila punih 32 godine nakon što je italijanski predsjednik Sandro Pertini boravio u našoj zemlji koja je tada bila dio Jugoslavije, već i stoga što, kako objašnjava, ova posjeta, kao dio njegove male balkanske turneje, označava izvjesni preokret u strateškim pravcima italijanske spoljne politike.   

„Posjeta našeg predsjednika regionu Balkana važna je iz više razloga: Italija je veoma zainteresovana da ponovo ojača dvije osnovne linije njene spoljne politike -  veze na Mediteranu i sa zemljama sjeverne Afrike sa jedne i sa balkanskim zemljama, sa druge strane“, kazao je za Portal Analitika Fulđone, koji je bio među brojnom ekipom novinara koji su juče boravili u Crnoj Gori prateći predsjednika Italije Serđa Matarelu.

On dodaje da Balkan počinje ponovo da dobija na značaju kao jedan od prioriteta vođenja italijanske spoljne politike: „Cilj je da Balkan postane stabilniji, imajući u vidu da postoje nesporne tenzije između Rusije i ostatka Evrope. Italija želi da stabilizuje svoju ulogu posrednika između te dvije strane, budući da Rusija, zbog snažnih veza sa mojom zemljom, ima povjerenja u Italiju“, objašnjava sagovornik Portala Analitika.

Fulđone dalje podsjeća da je tokom trajanja Hladnog rata Italija bila onaj dio zapadnog svijeta koji je lakše razgovarao sa bivšim sovjetskim blokom, kao i sa zemljama koje nisu bile dio toga bloka, kao što je bila  bivša Jugoslavija.

Vraćajući se na temu posjete italijanskog predsjednika Matarele Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, Fulđone kaže:

„Samo nekoliko mjeseci nakon što je stupio na dužnost želio je da posjeti susjedne zemlje, Sloveniju i Hrvatsku, koje su dio Evropske unije i Srbiju i Crnu Goru, dvije zemlje koje nisu dio EU, u namjeri da pomogne da to postanu. Sa jedne tačke gledišta, Italija je mentor njihovog ulaska u EU, kako bi se stabilizovala politika u ovom dijelu Balkana,“ kaže Fulđone.  

Za Italiju, dodaje on, Srbija i Crna Gora imaju ključnu ulogu u stabilizaciji Balkana, ali i kao zemlje koje predstavljaju neku vrstu kopče prema Rusiji.

Govoreći o razlikama između Srbije i Crne Gore, sagovornik Portala Analitika smatra da Srbija ima veći problem u procesu integracija sa EU koji će se teško riješiti, a to je priznanje Kosova.

„Ali,  njena je uloga veoma značajna zbog pitanja Ukrajine. Italija ima i značajnih ekonomskih interesa sa Srbijom, koja trenutno predsjedava OEBS-om. Mnoge firme iz Italije, naime, koriste specijalne ugovore sa Beogradom radi ulaska na rusko tržište i druga istočna tržišta“, objašnjava Fulđone. 

Sa druge strane, dodaje on, Crna Gora je ispred Srbije u evropskim integracijama, a nezavisnija je u odnosu na Srbiju prema Rusiji. „Italija podržava ulazak Crne Gore u NATO, ona je prvi mentor Crne Gore sa te tačke gledišta“, zaključuje Falđone.

 

 

Portal Analitika