“Siromašni nisu siromašni zato što su bogati bogati”, duboka je misao koju je preko The Wall Street Journala Buffett podijelio s javnošću.
Američko društvo, smatra on, neće spasiti uspostavljanje minimalne cijene satnice, ali ni različite metode poboljšavanja obrazovanja. Koliko god se ulagalo u školski sistem, i dalje je stvar pojedinca hoće li on moći da napreduje, želi li to i je li uopšte sposoban za to.
Henri Ford i Stiv Džobs jedni su od glavnih zaslužnih za napredak američkog društva i ekonomije.
“Bogati ljudi nisu nezahvalni i nedostojni svoga bogatstva, jer su mnogi od njih svojim briljantnim inovacijama i upravljačkim sposobnostima doprinijeli razvoju američke ekonomije. Svi mi živimo bolje zbog Henrija Forda, Stiva Džobsa, Sema Voltona i mnogih drugih”, kazao je Bafet.
Širenje jaza između bogatih i siromašnih posljedica je napredne tržišne ekonomije, smatra on. Nejednakost u platama, kaže, prisutna je zato što ne možemo svi obavljati isti posao. To je bilo moguće u poljoprivrednoj Americi prije dvjesta godina, kad su svi mogli raditi svačiji posao.
“Nikakva urota ne krije se iza ove tvrdnje. To je jednostavno posljedica društva u kojem razvoj ekonomije zavisi od dobrih talenata, koji mogu sproizvesti nešto novo, za razliku od niže rangiranih radnika, koji samo izvršavaju naređene im zadatke", smatra Bafet.
Njegovo je rješenje da se poveća dohodak od poreza, odnosno poreskog kredita, koji američka vlada trenutno daje milionima radnika s niskim primanjima, s ciljem da s povećanjem plata iznosi za uplatu budu sniženi.
"Time se podstiču ljudi da budu marljiviji, da više ulažu u sebe i na taj način pomažu i ekonomiju zemlje", smatra Bafet.
Ipak, ne postoji savršen sistem i neki ljudi nisu sposobni ili jednostavno ne žele da rade, ali Bafet i dalje ne smatra da je sve crno i negativno.
“Amerika će omogućiti pristojan život za svakoga ko je spreman da radi”, zaključio je bogati biznismen.
(bankar.me)
