On se sinoć predstavio podgoričkoj likovnoj publici u Modernoj galeriji interesantnom retrospekcijom portreta - crteža, reljefa i skulptura. Među novijim radovima koji su izloženi, nalaze se portreti Miodraga Dada Đurića - crteži i bista - i autoportret našeg sagovornika.
- Bavim se portretom od studentskih dana i on je za mene veliki izazov. Ali, kada se prave ovakvi portreti, tu nema nekog smišljenog reda. U jednom trenutku dopadne vam se neka fotografija, pa onda tražite svu moguću foto-arhivu za to, preturate... pronađete i krenete u posao. Nema tu nekog smišljenog procesa. A autoportret? Pa, bio sam dokon, a čovjek najlakše eksperimentiše sa sobom. Izložio sam dva autoportreta, ali sam ih dosta uradio. Onda se probere, pa ono što je dobro ide dalje i dorađuje se - ispričao je Radmilovića.
Dalje potcrtava kako umjetnicima danas nije lako ni da stvore ni da predstave svoja djela. U slučaju ove retrospektive, dobio je nesebičnu pomoć podgoričkih Muzeja i galerija.
- Oni su mi čak pomogli, jer nisam imao sredstava ni da uramim ni da opremim te reljefe i crteže. Eto, konkurisao sam ove godine kod Ministarstva kulture za sufinansiranje projekta.Iako je ministar rekao da će uglavnom finansirati one projekte koji afirmišu crnogorski identitet, nisu našli interes u ovome što radim - rekao je autor portreta Svetog Petra Cetinjskog, Petra II Petrovića Njegoša, Krsta Zrnova Popovića, Danila Kiša i Živka Nikolića.
Ni stvaralačka budućnost za njega nije baš izvjesna.
- Nemam nekih planova, upravo zbog toga što ne možete ništa da planirate. Ako budem nešto prodao, razmišljam da zaokružim tehnologiju za rad u aluminijumu. Nekada sam stvarao u tom materijalu i sada mi se opet vraća ta želja. Ali, vidjećemo što će biti - zaključuje Radmilović.
Govoreći o stvaralaštvu ovog umjetnika, istoričarka umjetnosti Ana Ivanović podsjetila je da Radmilović iza sebe ima "izvanredan stvaralački opus".
- Za više od tri decenije predanog rada, stvorio je skulptorska djela koja prema svom kvalitetu, raznovrsnosti pristupa materijalu, temi, formi pripadaju visokim vrijednostima crnogorske likovne umjetnosti... Rad na polju obrazovanja, pokretanje umjetničke kolonije pri Kombinatu aluminijuma u Podgorici, koja je bila događaj od izuzetnog značaja za crnogorsku skulpturu i likovnu umjetnost uopšte, a koja je imala za cilj da okupi eminentna vajarska imena u tadašnjoj Jugoslaviji, kao i da pokaže da je moguće uraditi sjajna djela u aluminijumu, svjedoči o posvećenosti ovog umjetnika i želji da se stvaralaštvo oslobodi bilo kakvih granica. Risto je bio i ostao vjeran umjetnosti i njenoj suštini i, dozvolite mi da kažem, da je svojim radiom zadužio crnogorsku umjetnost - zaključila je Ivanović otvarajući izložbu u Modernoj galeriji.
K.J.
