Društvo

MUSTAFIĆ: Stereotipi i nedostatak presuda za ratne zločine produbljuju naš jaz

Crna Gora je Balkan u malom, to je bogatstvo na kojem treba graditi društvo polazeći od uvažavanja identiteta, pojedinačnosti koje vezuje jedan zajednički građanski nadidentitet, ocijenio je za Pobjedu potpredsjednik Skupštine Crne Gore i potpredsjednik Bošnjačke strane Suljo Mustafić.
MUSTAFIĆ: Stereotipi i nedostatak presuda za ratne zločine produbljuju naš jaz
Portal AnalitikaIzvor

Što narodi koji žive zajedno u Crnoj Gori budu znali više jedni o drugima, manji će biti prostor za potrošene stereotipe koji su osnova za međusobno etničko distanciranje i mimoilažanje. Taj fenomen, kao mjera manje ili više negativnog odnosa naroda jednih prema drugima, manje je izražen danas nego prije deceniju ili deceniju i po, ali je i dalje jako prisutan, naročito na društvenim mrežama i u onlajn prostoru, kao refleksija na neke unutrašnje ili povode koji se generišu u regionu, piše podgorički list. Bilo da dron poleti u Beogradu, Draža Mihailović bude rehabilitovan nakon 70 godina ili se desi oružani napad u Kumanovu, naći će se glasni koji na internetu upozoravaju na "vječne balkanske istine" i rješenja, upirući prstom u neprijatelja u blizini.

Mustafić smatra da je prevazilaženje i smanjene etničke distance moguće kroz učenje jednih o drugima jer se time, kako kaže, sužava prostor za neznanje koje rađa stereotipe, "a na stereotipima se grade i produbljuju distance".

Na pitanje Pobjede što utiče na postojanje distance, Mustafić navodi da su ratovi, sukobi, nacionalizmi, velikodržvani projekti ostavili traga.

- Prošlost nikada ne prolazi. U tom kontekstu nedovršeni sudski procesi, pomanjkanje pravosnažnih presuda za ratne zločine utiču na stvaranje jaza. Dok ratni zločini na prostoru bivše Jugoslavije ne dobiju sudski epilog, kroz personalizaciju krivice, kod pripadnika naroda koji je bio žrtva, javlja se doživljaj da je kriv cijeli neki narod. Zato su bitne pravosnažne presude u odnosu na pojedince. Takođe, neophodno je demontirati stereotipe koji i dalje traju u školskom programu, istorijskim čitankama koji stvaraju odbojnost kod nekih naroda - navodi on.

Jedan od uzroka distance, kaže Mustafić, vezan je za ekspanziju društvenih mreža i onlajn medija.

- Taj virtuelni prostor postaje zona ne samo prejakih riječi već zona kontaminacije ksenofobičnim izjavama, otvorenim govorom mržnje, a nerijetko i fašističkim ispadima. O tome mora da se povede računa u okvirima medijske samoregulacije, jer smo svjedoci kako pogrešno administriranje može da da vjetar u leđa nekim opasnim trendovima - zaključuje Mustafić za Pobjedu.

Portal Analitika