NATO

Visoki zvaničnici usvojili Briselsku deklaraciju

Visoki zvaničnici Crne Gore, Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Grčke, Italije, Srbije i Slovenije usvojili su Briselsku deklaraciju u kojoj je izražena posvećenost daljem unaprijeđenju saradnje u jadransko-jonskom regionu, s posebnim fokusom na podsticanje procesa evropskih integracija zemalja kandidata i potencijalnih kandidata koje su članice inicijative, stoji u saopštenju Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija.
Visoki zvaničnici usvojili Briselsku deklaraciju
Kristina Ćetković
Kristina ĆetkovićAutorka
Portal AnalitikaIzvor

Generalni direktor za multilateralne poslove i regionalnu saradnju ambasador Milorad Šćepanović učestvovao je u Briselu na XVIII sastanku Jadransko-jonskog savjeta ministara koji je održan u Predstavništvu Baden-Virtemberga pri Evropskoj uniji.

Na sastanku su, takođe, učestvovali predstavnici drugih regionalnih organizacija, kao i predstavnici EU.

Šćepanović je u svom izlaganju istakao značaj koji Crna Gora, kao zemlja koja pripada mediteranskoj i jadranskoj regiji, i zemlja kandidat za članstvo u EU, pridaje produbljivanju veza i jačanju saradnje u okviru Jadransko-jonske inicijative u cilju održivog korišćenja potencijala tog makroregiona.

"On je ukazao na ulogu EU Strategije za Jadransko-jonski region kao instrumenta za podsticanje rasta i održivog razvoja, posebno u kontekstu bližeg povezivanja zemalja članica u cilju uspješne implementacije projekata od zajedničkog interesa", navodi se u saopštenju Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija.

Tokom boravka u Briselu, Šćepanović je učestvovao i na ministarskom sastanku Strategije EU za region Dunava kojim je predsjedavao Peter Fridrih, ministar za evropske i međunarodne poslove Baden-Virtemberga budući da je ova njemačka pokrajina predsjedavajuća Strategije.

"Na sastanku su razmijenjena mišljenja o implementaciji i razmotreni modaliteti daljeg upravljanja Strategijom. Izražena je spremnost za tješnju saradnju u cilju konkretnijeg povezivanja zemalja regiona kroz ostvarivanje definisanih ciljeva Strategije, kao što su unaprijeđenje transportne infrastrukture i trgovinskih veza, koordinisana zaštita regiona Dunava, prostorno planiranje i efikasno upravljanje vodama, jačanje saradnje u prevenciji od prirodnih katastrofa, veća upotreba obnovljivih izvora energije i stvaranje bezbjednijeg regiona", navodi se u saopštenju.

Šćepanović je ukazao na važnost makroregionalnog pristupa koji daje novu dimenziju regionalnoj saradnji, naglasivši potrebu veće sinergije aktivnosti koje se preduzimaju u okviru različitih strategija.

Portal Analitika