Savjetnik za obranu, Damir Črnčec, bivši direktor slovenačkih obaveštajnih službi, predstavio je praktična iskustva Slovenije na području bezbjednosti, a poseban fokus je bio na iskustvima iz slovenačkog procesa integrisanja u EU, kao i na iskustvima Slovenije kao članice EU i NATO alijanse.
»Evropska unija i NATO dvije su stranice iste kovanice. Relativno je jeftino bezbjednosnu polisu osiguranja koju donosi članstvo u NATO implementarno dopuniti članstvom u EU«, kazao je Črnčec.
On je dodao da su NATO i EU, posebno u poslednjoj deceniji, uložile velike napore u koordinaciju aktivnosti na polju bezbjednosti, a na to su ih naveli brojni razlozi, od zajedničkih prijetnji i rizika do limitiranih finansijskih resursa.
»Kompatibilan pravni okvir i suštinska saradnja svih bezbjednostnih struktura u regionu i šire jedini su pravi garant, da ćemo svi živjeti i društvima sa visokom stepenom osjećanja sigurnosti našeg stanovništva«, naglasio je Črnčec.
Bivši ministar odbrane, Boro Vučinić govorio je o kompatibilnosti procesa pridruživanja EU i NATO, kroz iskustva u reformi vojnog i bezbjednosnog sektora Crne Gore.
»Crna Gora je na vrijeme shvatila da niko ne može sjedjeti skrštenih ruku kada je u pitanju očuvanje bezbjednosnog okvira, sigurnost građana i borba protiv terorizma. Dok sam se profesionalno bavio ovim temama, kao i sad, činio sam sve na zaštiti državnih interesa«, rekao je Vučinić.
Kako je kazao, samo jednim dijelom se osjeća odgovornim i zaslužnim za iskorake i postignute rezultate.
»U rad ljudi, sa kojima sam, koliko juče, neposredno sarađivao, vjerujem i znam da su spremni da izađu u susret zadacima. Siguran sam da ćemo ostati vrlo čvrsto na tom kolosijeku i napredovati putem koji nas vodi ka punopravnom članstvu svih organizacija koje se nalaze u Briselu, i evroatlantskih i evropskih«, poručio je Vučinić.
Profesorica Olivera Injac istakla je da su bezbjednosne perspektive, navedene u nedavno usvojenoj Bezbjednosnoj agendi Evropske unije za 2015 - 2020. godina (European Agenda on Security), uslovljene prevashodno prijetnjama za unutrašnju bezbjednost poput terorizma, organizovani kriminal i sajber kriminal.
»Odgovori EU na ove prijetnje zahtjevaju unaprijeđenje sistema razmjene informacija i operativne saradnje bezbjednosnih službi. Koliko je bezbjednosti potrebno i kako je ostvariti, a da se ne naruše zagarantovane vrijednosti građana (ljudska prava i slobode), dilema je sa kojom se EU suočava u suzbijanju bezbjednosnih prijetnji«, naglasila je Injac.
Izvor: MINA
