On je danas, gostujući u Info centru za evroatlantske integracije, kazao da članarina zavisi od broja stanovnika, BDP-a i ekonomskih trendova u državi.
Govoreći o konceptu neutralnosti, Garčević je kazao da se on sve više promoviše, a da se i dalje ne zna šta to suštinki znači, prenosi Portal CDT.
"Nigdje nijesam vidio koji bi to model neutralnosti bio primjenljiv u našoj državi", kazao je on, dodajući da se postavlja pitanje koliko bi to koštalo Crnu Goru i da li bi to značilo ponovno uvođenje vojnog roka i povećanje armije.
„Ili to znači da nećemo imati armiju već će nam garantovati neutralnost četiri susjedne NATO države i još jedna koja nije članica Alijanse. Zašto bi neko bio neutralan a tražio od NATO zemalja zaštitu", upitao je Garčević.
On je, upitan da prokomentariše navode Dana da je Vlada u oktobru saopštila netačne podatke o nivou podrške javnosti za ulazak u Alijansu, naveo da je tekst zasnovan na proizvoljnim tumačenjima.
„Taj tekst je baziran na proizvoljnim tumačenjima. Niko nije osporavao prošle godine da se različito šetala podrška javnog mnjenja. Za vrijeme ministarskog sastanka u junu je dosegla 46 odsto, a u decembru podrška je bila najmanja i to niko nije krio", objasnio je on.
Prema riječima Garčevića, podrška javnog mnjenja mjeri se svakog mjeseca.
„U odnosu na ono što je bila podrška krajem godine imamo rast i taj rast je zabilježen u prvom dijelu kampanje. Posljednje mjerenje pokazuje 37 odsto", naglasio je Garčević.
Govoreći o Vladinoj kampanji za članstvo u NATO, Garčević je kazao da se nikada nije dogodilo da se pad javne podrške proglašava rastom, a rast padom.
"Reakcija onih koji su protiv NATO-a, a koji su do sada bili uspavani jeste dokaz da je kampanja dobro struktruirana", ocijenio je Garčević.
On je dodao i da Vlada kampanju vodi sa ciljem da Crna Gora uđe u NATO.
"Nismo kao drugi da radimo jedno, a mislimo drugo ne otkrivajući šta je iza onoga što radimo", poručio je on.
