On je obećao da će se boriti protiv "uvrjedljivih" razlika u primanjima Amerikanaca i povećati poreze bogatima i korporacijama, a u trku ulazi kao snažan protivkandidat demokratskom favoritu Hilari Klinton unutar same stranke.
Senders, senator iz savezne države Vermont, sebe opisuje kao "demokratskog socijalistu" i smatra da može da učini više od pukog pritiska na Hilari Klinton da se i sama tokom kampanje pomjeri više u lijevo.
"Ljudi ne treba da me potcjenjuju," rekao je Senders u intervjuu agenciji AP. On je podsjetio da je u Vermontu kada se kandidovao za senatora izvan dvopartijskog sistema porazio i demokrate i republikance, uključujući kandidate sa velikim novcem za kampanju.
"Mislim da poruka koja ima odjeka u Vermontu može da ima odjeka i u čitavoj zemlji," dodao je Senders.
Senator Senders je prvi kandidat poslije Klintonove koji ulazi u trku za predsjedničkog kandidata Demokratske stranke. Narednih mjeseci vjerovatno će im se pridružiti bivši guverner Merilenda Martin O'Mali, bivši senator iz Virdžinije Džim Veb i bivši guverner Roud Ajlenda Linkoln Čejfi.
Predsjednički izbori u SAD održaće se 8. novembra 2016. godine, a demokrate i republikanci će prije toga izabrati svoje kandidate za predsjednika koji će zatim ući u završnu trku.
Senders kritikuje ekonomski sistem koji se, po njemu, tokom posljednjih 40 godina postepeno deformisao uništavajući američku srednju klasu.
"I dok obični ljudi rade sve duže za sva manje plate, primanja bogatih bilježe snažan porast, a nejednakost u bogatstvu dostiže opscjeni nivo," rekao je Senders AP-u.
Po njegovim riječima, ovo je "namještena ekonomija" koja radi za bogate i moćne ali ne i za obične Amerikance.
"Ali ova zemlja ne pripada šačici milijardera," istakao je on.
Senders, sin poljskog imigranta koji je živio od prodaje svojih slika u Njujorku, godinama se zalaže za poboljšanje položaja pripadnika američke radničke klase. Tokom 1970-ih je izgubio nekoliko izbora na lokalnom nivou, ali je potom izabran za gradonačelnika Burlingtona 1981. godine, a zatim i za člana Predstavničkog doma iz Vermonta. Šestnaest godina kasnije, 2006. godine izabran je za senatora.
Iako je nezavisni kandidat, on je poslaničkoj grupi sa Demokratama i vjerovatno će privući liberalnije orijentisane članove stranke.
On međutim tvrdi da neće privući samo lijevo orijentisane birače i kaže da će se njegove poruke dopasti i onima koji su kao on nezavisni kao i republikancima.
Sender je najavio da će iznijeti "veoma konkretne predloge" o povećanju poreza bogatim Amerikancima i korporacijama kao i besplatnom školovanju na državnim koledžima i univerzitetima. U najavi svoje kampanje on je pomenuo i protivljenje sporazumu o slobodnoj trgovini, i zalaganje za strožu regulaciju Vol strita i američkih banaka.
Izvor i foto: b92.net
