"Ukrajinci su spremni da sjede u zatvoru zbog izbjegavanja vojne službe, samo da ne učestvuju u ratnim dejstvima na istoku Ukrajine", navodi list.
Onima koji izbjegavaju vojni rok i dezerterima prijeti zatvorska kazna od dvije do pet godina, ali to Ukrajince ne zaustavlja.
"Radije ću odležati tri godine u zatvoru, gdje će me hraniti i gdje ću biti bezbjedan, nego da odem u vojsku. Ova Vlada je godinu dana na vlasti, ali mi i dalje treba dva dana da radimo da bismo kupili veknu hljeba. Ne želim da se borim za takvu vlast", prenosi list riječi 26-godišnjeg radnika Andreja, koji je vojni poziv dobio u martu.
Andrej živi u Slavjansku, koji je sredinom aprila prošle godine i do početka jula bio pod upravom profederalnih snaga, a kasnije ga je zauzela ukrajinska armija. Od 40 Andrejevih poznanika koji su dobili vojni poziv samo se jedan sprema da ratuje.
"Borili smo se za nezavisnost, za pravo da živimo i radimo u sopstvenom regionu. Kada je došla armija, pucala je u nas čitava dva mjeseca. I sad ja treba da idem da se borim za nju? Ne mislim tako", kaže Andrej.
Čak i oni Ukrajinci koji su učestvovali u protestima krajem 2013. i početkom 2014. ne žele da idu u armiju, jer se plaše za život.
Ukrajinska armija suočena je s problemima među kojima je podmićivanje članova mobilizacione komisije i neefikasan sistem izbora i pripreme novih vojnih kadrova, prenosi agencija "Sputnjik".
Osim toga, porodice ubijenih vojnika često treba da se bore da bi dobile obećanu podršku države. "Ne razumijemo za šta se borimo, Vlada ne objašnjava ljudima ciljeve tog rata", izjavio je za list vojni analitičar Aleksej Arestovič, koji dodaje da se konflikt u Ukrajini, čak i poslije godinu dana trajanja, zvanično ne naziva "ratom".
Ranije su mediji prenijeli da je propala mobilizacija u Ukrajini, objavljena početkom 2015. Žitelji Ukrajine počinju da shvataju "realnu, užasavajuću" cijenu rata.
Prema njihovom mišljenju, konflikt iz aprila 2014. godine pretvorio se u "krvavi, iscrpljujući masakr", koji je već odnio između pet i pedeset hiljada života.
Mnogi mladi Ukrajinci više vole da dobiju status izbjeglice u Rusiji. Tako se, prema podacima ruskih vlasti, na teritoriji Ruske Federacije nalazi gotovo 1,3 miliona građana Ukrajine koji otvoreno govore da su tu kako bi izbjegli vojni poziv. (Portal RTCG)
