URA će, prema riječima njegovih predstavnika, kada dođe na vlast voditi drugačiju budžetsku politiku, gdje će nezavisnom revizijom tačno utvrditi javni dug, uključujući opštine i preduzeća, i reprogramirati ga u cilju smanjenja tereta otplate.
Ljubiša Krgović koji je u URA-e zadužen za finansijski sistem, kazao je da je cilj depolitizacija, profesionalizacija i racionalizacija državnih institucija, uključujući agencije i kontrolne institucije i administraciju.
“Pouzdana i oslobođenja od političkih manipulacija, državna statistika, posebno statistika javnih finansija, njena javna dostupnost i povjerljivost, nužni su da bi se pravilno sagledavali stanje i procesi i sprovodile državne politike”, rekao je Krgović na konferenciji za novinare.
On je, predstavljajući program ekonomskog oporavka Crne Gore, rekao da će URA tačno utvrđeni javni dug rekonstrisati i reprogramirati u cilju smanjenja tereta otplate i dugoročnije dinamike, radi dobijanja više prostora za finansiranje bržeg razvoja.
“Vodićemo drugačiju budžetsku politiku. Razvojni i poljoprivredni budžet bi se postepeno povećavali na teret smanjenja otplata duga i javne potrošnje, visokih troškova administracije i luksuza u budžetu”, naveo je Krgović.
On je rekao da je cilj URA-e da redefiniše fiskalnu politiku u cilju ravnomjernijeg i pravičnijeg poreskog opterećenja uz pomijeranje poreske politike ka progresivnom oporezivanju imovine, posebno ekonomski nevalorizovane i neproduktivne, kao i kapitalnih dobiti iz špekulativnih poslova i igara na sreću.
“Umjesto selektivne poreske politike prema pojedinačnim projektima, gdje vrh vlasti ima direktan interes, opravdano je osloboditi poreza i doprinosa tri do pet godina kompanije za sve novozaposlene, kao i osloboditi od plaćanja poreza na dodatu vrijednost (PDV) određenu proizvodnju iz domaćih sirovina i proizvodnju u nerazvijenim područjima države”, objasnio je Krgović.
Kada je u pitanju bankarski sektor, Krgović je rekao da je cilj URA-e da rekonstrukcijom zakonskog i regulatornog okvira i nizom mjera radi smanjenja sistemskog rizika, utiče na značajno smanjenje kamatnih stopa, kao barijere razvoja.
“Osnovaćemo posebni fond od oduzete imovine stečene organizovanim kriminalom i korupcijom, koji bi se koristio za rješavanje teških socijalnih problema, problema tranzicionih gubitaka sa zapuštenog sjevera kao i finansiranje malih projekata na tom području”, rekao je Krgović.
Cilj URA-e je, prema riječima Krgovića i da kreira novi model razvoja provrede i stvaranja sposobne i vitalne preduzetničke elite, bazirajući se na domaćim resursima i ljudskom kapitalu i privlačenju reputabilnih stranih investitora.
Program ekonomskog oporavka Crne Gore, koji je predstavila URA, sadrži i posebne sektorske politike u turizmu, poljoprivredi, energetic i infrastrukturi.
Krgović smatra da je posebna opasnost javni dug i njegov dalji rast.
“Od obnove državnosti, javni dug je porastao duplo više nego bruto domaći proizvod (BDP). Duplo više smo trošili, nego što smo stvarali. Rast BDP-a je manji od transfera ruskom partneru u Kombinatu aluminijuma (KAP) i domaćeg poreskog duga”, saopštio je Krgović.
On je rekao da Crna Gora u ovoj i narednoj godini treba da otplati blizu miljardu EUR, što je polovina zvaničnog javnog duga.
Prema njegovim riječima, zbog niskog kapaciteta otplate javnog duga, Mastrihtski nivo od 60 odsto je jako opasan za Crnu Goru.
Krgović smatra da su razlozi za stanje u kojem se sada nalazi crnogorska ekonomija, politički.
On smatra da prije svega ne postoji strategija ekonomskog razvoja, kako je to Ustavom propisano, već strategiju čiji je horizont, kako je dodao, dubina sopstvenog džepa onih koji donose odluke.
“Imamo 25 godina na vlasti političke strukture lijeve socijal-demokratske orjentacije, više ili manje bliske centru, sa rezultatom na kojem bi im pozavidjela najcrnja desnica latino američkog tipa”, ocijenio je Krgović.
Krgović je na pitanje da li bi kao bivši guverner i predsjednik Savjeta Centralne banke Crne Gore (CBCG), mogao da komentariše aktuelnu situaciju u bankarskom sektoru i problem sa lošim kreditiranjem privrede, odgovorio da su sistemski rizici ključni problem.
„Mi smo 2005. godine sproveli nezavisnu ocjenu bankarskog sistema po kojoj je nivo usklađenosti sa međunarodnim standardima bio negdje na nivou Slovenije. Kada bi danas sproveli tu ocjenu, mislim da bi bili među posljednjim u Evropi, ako ne možda i posljednji. Otišli smo mnogo nazad“, poručio je Krgović.
On smatra da bi se nivo sistemskog rizika značajno mogao smanjiti rekonstrukcijom regulatornog i zakonskog ambijenta, setom niza mjera i djelovanjem u drugim djelovima sistema.
„Samim tim bi se moglo djelovati na smanjenje nivoa kamatnih stopa“, zaključio je Krgović.
