Godinama u spoljnotrgovinskoj razmjeni dominiraju određene grupe proizvoda. Gotovo 50 odsto ukupnog uvoza u 2014. godini odnosi se na šest grupa proizvoda. Slično uvozu, postoje proizvodi koji godinama dominiraju u ukupnom izvozu. Ovo se prije svega odnosi na vino, prozivode od mesa i pivo.
Većina proizvoda koji dominiraju u navedenoj strukturi ne proizvodi se u Crnoj Gori ili se ne proizvodi u količinama dovoljnim da zadovolje potrebe domadeg tržišta, posebno u periodima turističke sezone, kada značajno raste tražnja za ovim proizvodima.
“Međutim, iako turistička sezona i rastući broj turista utiču na potrošnju domaćih proizvoda, ta potrošnja predstavlja tzv. “prikriveni izvoz” koji se ne registruje u spoljnotrgovinskoj razmjeni. Ne postoji zvaničan statistički podatak o ukupnoj potrošnji domaćih proizvoda i samodovoljnosti u sektoru poljoprivrede. MONSTAT još uvijek nije u mogudnosti da kreira podatke na osnovu kojih bi bilo mogude izračunati samodovoljnost u sektoru poljoprivrede. Važno je napomenuti da se najveći dio uvoza odvija upravo u ljetnjim mjesecima, odnosno u periodu kada je turistička posjeta najveća. Ne smije se zaboraviti činjenica da broj inostranih turista raste iz godine u godinu, te da već nekoliko godina unazad prelazi cifru od milion gostiju. Razvoj turizma pored toga što predstavlja šansu i izazov za povećan plasman i proizvodnju domaćih proizvoda, predstavlja i jedan od faktora koji utiču na povećanje uvoza”, navodi se u Analizi Ministarstva poljoprivrede.
Razvoj industrije vina i mesne industrije uticao je i na rast izvoza vina i prerađevina od mesa. Dodatno, izvoz piva i prerađevina od duvana zauzima značajno mjesto u izvozu. U 2014. godini značajanom rastu izvoza poljoprivrednih proizvoda doprinio je izvoz svinjskog mesa u Bjelorusiju.
Meso svježe, rashlađeno ili smrznuto: Godinama unazad uvoz svježeg, rashlađenog ili smrznutog mesa zauzima najveći procenat u ukupnom uvozu poljoprivrednih proizvoda. U 2014. godini iznosio je 21,38% ukupnog uvoza. Od ukupno 103.426.782€, najvedi dio odnosi se na uvoz svježeg svinjskog mesa (75,7 milion € ili 73,2%). Prosječna vrijednost uvezenog svinjskog mesa po kilogramu iznosi 2,3€. Svježe svinjsko meso pretežno se uvozi iz zemalja članica EU (Njemačka, Austrija, Mađarska, Holandija, Belgija i Rumunija) i Srbije. U skladu sa sporazumima o slobodnoj trgovini koje Crna Gora primjenjuje sa zemljama EU i Srbijom, carinska stopa na uvoz svježeg svinjskog mesa iznosi 0%. Supstitucija uvoza svinjskog mesa ekonomski ima smisla ukoliko cijena po kilogramu svježeg svinjskog mesa u Crnoj Gori bude ispod 2,3€. Pored svinjskog mesa, koje predstavlja najveću stavku ne samo u uvozu mesa već i ukupnom uvozu poljoprivrednih proizvoda, vrijednost uvoza goveđeg i piledeg mesa i dalje ima značajno učešće u uvozu mesa. Vrijednost uvezenog goveđeg mesa u 2014. godini iznosila je 12,1 milion €, dok je vrijednost uvezenog pilećeg mesa iznosila 11,3 miliona €. Goveđe meso se uvozi iz Holandije, Austrije i Srbije, dok se svježe pileće meso pretežno uvozi iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Njemačke i Brazila.
Mlijeko i mliječni proizvodi: U ukupnom uvozu poljoprivrednih proizvoda u 2014. godini, uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda učestvuje sa 8,18% U ukupnom uvozu mlijeka i mliječnih proizvoda, navjeći dio odnosi se na sireve (36,41%) i nekoncentrovano (UHT) mlijeko (31,64%). Takođe, značajan procenat zauzimaju i ostali mliječni proizvodi koji se ne proizvode u Crnoj Gori, kao na primjer maslac, aromatizovani jogurt i mlijeko sa dodatkom voda i šećera, koncentrovano mlijeko.“Zaključujemo da je uglavnom riječ o proizvodima koji se ne proizvode u Crnoj Gori. Proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda je veoma važna za Crnu Goru, posebno ako se ima u vidu domaća podrška koja se dodjeljuje poljoprivrednim proizvođačima za mlijeko koje otkupljuju mljekare i sirare. Zbog toga je bitno detaljnije razmotriti strukturu uvezenog mlijeka i prerađevina od mlijeka. U odnosu na 2013. godinu bilježi se pad uvoza mlijeka i skoro svih mliječnih proizvoda. Iako uvoz nekoncentrovanog mlijeka (UHT) bilježi blagi pad u odnosu na 2013. godinu, procenatualno učešće ovog mlijeka u ukupnom uvozu mliječnih poizvoda je i dalje visoko (11.644.425€). U 2014. godini najveća količina mlijeka uvezena je iz Bosne i Hercegovine i Srbije. U odnosu na prethodnu godinu, evidentan je pad uvoza sira za 8,6%. Tri najzastupljenije vrste sira iz uvoza su edamer, feta i gauda, koje zajedno u ukupnom uvozu sira učestvuju sa 58%. Ako uzmemo u obzir i prosječnu uvoznu cijenu ovih sireva (3,33 €/kg za edamer, 3,08 €/kg za fetu, 3,38 €/kg za gaudu), kao i nisku cijenu u maloprodaji, jasno je da je cijena jedan od opredjeljujućih faktora na našem tržištu. Najviše sira se uvozi iz Srbije, BiH, Njemačke i Italije.
Proizvodi na bazi žitarica, brašna, skroba ili mlijeka i poslastičarski proizvodi: U ovu grupu proizvoda spadaju tjestenine, razni musli, keks za ishranu djece, razni suvi, punjeni i čokoladirani keks, oblande, vafli, dvopek hljebovi itd. Ovi prozivodi čine treću grupu najzastupljenijih proizvoda u uvozu u 2014. godini sa ukupnom vrijednošću od 31,6 miliona € i učešćem od 6,53%. Carinska stopa na uvoz ovih proizvoda iz svih država sa kojima imamo potpisane sporazume o slobodnoj trgovini, osim Turske, iznosi 0%. Najveći procenat ovih proizvoda uvozi se iz zemalja EU (Hrvatska, Italija, Njemačka, Grčka, Poljska), Srbije i Bosne i Hercegovine. Supstitucija uvoza ovih proizvoda zahtijeva značajne investicije u prerađivački sektor, nabavku savremenih tehnologija, kvalifikovanu radnu snagu, pakovanje, ozbiljan marketing i dalji uvoz najvećeg dijela sirovina.
Razni proizvodi za ishranu: Na ove proizvode otpada 31,2 miliona € u 2014. godini. U ukupnom uvozu učestvuju sa 6,5%. Najveći udio u ovoj grupi proizvoda imaju razni ekstrati koji se koriste u prehrambenoj industriji, sladoled, vodni sirupi, razni sosovi, koncentrovane supe i čorbe, sosevi na bazi paradajza i dr. Ovi proizvodi uglavnom se uvoze iz zemalja EU (Austrija, Hrvatska i Italija), BiH i Srbije. Kao i u prethodnom slučaju, supstitucija uvoza ovih proizvoda zahtijeva velike investicije u prerađivački sektor, nabavku savremenih tehnologija, kvalifikovanu radnu snagu, pakovanje, stvaranje brenda i dalji uvoz najvećeg dijela sirovina, zaključuje se u Analizi.
P.Z.
