Emilijano Zapata Salasar rođen je 8. avgusta 1879. godine u mjestu San Migel Anenekuilko u porodici zemljoradnika. Od svojih roditelja, Gabrijela Zapate i Kleofas Salasar, još kao dijete uvidio je probleme koje imaju ljudi koji se bave njihovim poslom.
Kada je bio mali, pokazivao je posebno interesovanje za istoriju Meksika, pogotovo kada je u pitanju borba za nezavisnost Meksika. Godine 1906, došao je u mjesto Kuautla u jednu vojnu huntu, gdje je započeo svoje napore za odbranu prava zemljoradnika i njihovih posjeda od porfirističkog režima.
Zapata je vrlo brzo napredovao od vojnika do konjanika, a 1909. je postao oficir vojne hunte. On se vratio u svoje rodno mjesto Anenekuilko, gdje je radio na tome da i seljaci dobijaju svoje djelove zemlje, a ne samo vlasnici hacijendi.
Emilijano Zapata se potom 1910. godine udružio sa Fransiskom Maderom i poveo revoluciju protiv Porfirija Diasa. Ipak, ova dva lidera se nijesu slagala, jer Madero nije sprovodio njegove reforme, pa je Zapata osmislio takozvani "Plan de Ajala", radikalni plan reformi u Meksiku, u kom je Madero proglašen za izdajnika.
Poslije Maderovog pada, na vlast je došao Viktorijano Uerta 1913. godine. Zapata je nastavio da se bori za svoje ideale, ali sada protiv vlade Viktorijana Uerte (1850-1916). Zajedno sa Fransiskom Viljom, formirao je Oslobodilačku vojsku juga. Njegov moto bio je "tierra y libertad" ili "zemlja i sloboda", a posvećen je meksičkom narodu. U decembru 1914, sa vojskom je upao u centar Meksika.
Ipak, od 1915. počinje borba aktuelne vlasti protiv Zapate, jer je njegova ideologija bila jedina prepreka na putu formiranja nove vlade. Njega je izdao i ubio pukovnik Hesus Guardado 10. aprila 1919. godine.
Ovaj veliki revolucionar i osnivač ideologije koja se zalagala za dobrobit naroda i najsiromašnijeg sloja u zemlji, bio je velika inspiracija za brojne romane i pjesme, a njegov lik i djelo i dalje se poštuje u Meksiku.
Aristeguinoticias
