Tokom prvoga dana sastanka POSP-a u Budvi, evrospki i crnogorski parlamentarci su sa pedstavnicima Vlade Crne Gore razgovarali o onome što je na putu integracija postignuto od prethodnog sastanka POSP-a, kao i o rezultatima u pregovaračkim poglavljima 23 i 24.
„Ono što je meni očigledno, jeste da je ostvaren veliki napredak, mada postoje brojne oblast gdje treba dodatno raditi kako bi se kompletan potencijal iskoristio“, kazala je Dods.
Ona je naglasila značaj činjenice da u državi postoji velika posvećenost procesu integracija među parlamentracima iz svih političkih partija, ali taj proces, kako je naglasila, podržavaju i predstavnici civilnog društa.
Dods je navela da je važno da se proces pristupanja nastavi sa posebnim fokusom na poglavja 23 i 24, podsjećajući da je napredak u tim oblastima presudan.
To što je otvoren veliki broj poglavlja Crnu Goru, kako je navela, stavlja na mjesto lidera u regiona u integracijama ka EU.
Posao POSP-a, kako je kazala Dods, nije samo da hvali ono što je urađeno već i da istakne izazove sa kojima se država suočava.
Ona je ukazala na značaj implementacije. „Moramo govoriti i o onome što se dešava na terenu“.
Dods je naglasila značaj postojanja i ostvarivanja opipljivih rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
„Dakle, imamo neophodan zakonodavni okvir, ali treba naglasiti adekvatnu implementaciju“, poručila je ona.
Ambasador Letonije, Imants Liegis, kazao je da ta država ostaje jak podržavalac politike proširenja.
Crna Gore je, kako je naveo, ušla u najzahtjevniju fazu u pregovorima.
Prema njegovim riječima, akcenat sada mora biti na efektivnoj implementaciji zakona koji su donešeni.
Neophodni su, kako je objasnio, opipljiviji rezultati, posebno u borbi protiv koruocije i organizovavong kriminala.
Liegis je pohvalio napredak Crne Gore u osnaživanju zakonodavnog okvira, posvećenost države unapređenju regionalne saradnje i usaglašenost sa spoljnom politikom EU.
On je rekao da postoje i određeni nedostaci sa kojima se mora nositi na odlučan i djelotvoran način.
Liegis je kazao da se zamah postignut u određenim poglavljima mora proširiti i na druga.
Potrebno je da Crna Gora ima snažnu političku volju za dalje napredovanje u oblasti pravosuđa kako bi se tu, kako je naveo, ostvario dalji napredak.
Liegis je istakao potrebu da Crna Gora razvija dobar bilans rezultata u oblasti vladavine prava.
Kad je u pitanju korupcija, kako je naveo, važna je borba protiv te pojave na viskom nivou.
„Iščekujemo blagovremenu implementaciju ackcionih planova za poglavlja 23 i 24 a sva kašnejnja treba rješavati što prije“, rekao je Liegis.
On je dodao da svaki napredak u proesu pridruživanja EU utiče na kvalitet života samih građana Crne Gore.
Predsjednik Skupštine Crne Gore, Ranko Krivokapić, poručio je da Crna Gora stabilno drži lidersku poziciju u regionu.
Crna Gora se, kako je naveo, trudila da napreduje, a kolege iz Evropskog parlamenta (EP) su pomagali i brinuli da napor ne ostane bez vrjednovanja, kao i da grešaka bude manje, a rezultata više.
„To je bilo stimulativno za sve elemente crnogorskog društva“, poručio je Krivokapić.
Biti prvi, prema riječima Krivokapića, uvijek je obaveza više, „mislim da dajemo doprinos ukupnom kretanju regona prema EU“.
Potpredsjednik Vlade, Duško Maković, ukazao je na Rezoluciju EP o Crnoj Gori u kojoj je, kako je naveo, prepoznat napredak države u oblasti vladavine prava.
On je podsjetio da je takođe ukazano na nedostatke koje je neophodno otkloniti.
Marković je naveo da je prvideno kraju zaokruživanje normativnog okvira, objašnjavajući da je akcenat na konsolidaciju vladavine prava i jačanje institucija na svim nivoima.
Tokom ove godine, kako je poručio, rezultati ne smiju biti samo početni, već moraju biti uvjerljivi i opravdati zakonodavne reforme u oblasti vladavine prava.
Ministar pravde, Zoran Pažin, naglasio je značaj činejnice da je građansko društvo široko prisutno u procesu pridruživanja Crne Gore EU.
Reforme koje se vezuju za poglavlja 23 i 24 treba, kako je naveo, Crnoj Gori da daju stabilnost.
„Bez stabilnosti nema demokratije, bez demokratije nema prosperiteta društva“, rekao je
Pažin.
Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori je sada neophodno raditi na primejni zakona.
„Došlo je vrijeme za primjenu a ne promjenu zakona. Zakone treba primijeniti i to je ono što sada treba uraditi“, poručio je Pažin.
Šef Delegacije EU u Podgorici, Mitja Drobnič, podsjetio je da otvaranje poglavlja ne znači kraj, već da je to samo početak „ i nadam se da će Crna Gora učiniti dovoljno da se zatvore poglavlja“.
On je rekao da je, pored osvajnja novih, neophodno provjeriti i rad postojećih institucija.
Nakon perioda koji je bio značajan za usvajanje zakonodavnog okvira, Drobnič je naglasio da je sada bitno raditi na ostvarivanju konkretnih rezultata.
„Da bi proces pregovora i dalje bio kredibilan, potrebni su opipljivi rezultati i prije datuma pristupanja, a uvjereni smo da će Crna Gora uspjeti da obezbijedi takve rezultate“, kazao Drobnič.
Predsjednik Odbora za evropske integracije, Slaven Radunović, kazao je da u Crnoj Gori nije dovoljno urađeno.
Prema njegovim riječima, opozicija na pristupanje EU gleda kao na mogućnost da se društvo transformiše, uz ocjene iz organa EU o onome što je učinjeno.
Radulović je ukazao na nedostatak političke volje kada su u pitanju reforme u poglavljima 23 i 24.
„U poglavljima 23 i 24 zavisi sve od nas dobre volje i ne bi smjeli da kočimo proces pregovora. Treba da pomognete nama iz opozicije da poguramo vladu da pokaže mjerljive rezultate da ne bi došli do toga što niko od nas ne želi- a to je da se aktivira klauzula balansa“, poručio je Radulović.
Potpredsjednik Skupštine Milutin Simović, rekao je da je POSP važna podrška i garancija i kvaliteta i dinamike integracija Crne Gore.
„To je proces u kom je neophodno donijeti zakone, osnovati instituicje a nakon toga ući u najzahtjevniju fazu koja je implementacija zakona“, rekao je Simović.
Prema njegovim riječima, u integracijama treba zaboraviti političke razlike.
On je, govoreći o slobodni medija u državi, ukazao da je nephodno da mediji budu slobodni i odgovrni. „Mislim da je to cjelina koju ne možemo nikako da odvojimo, jer su takvi mediji garancija slobodnog i demokratskog društva“.
Poslanik Demokratskog fronta Predrag Bulatović kazao je da ne postoji povjerenje u izborni proces u državi.
Član EP, Jozo Radoš, poručio je da je transformacija jedne države prema većem stupnju demokratije komplikovan proces. „Najmanje što možemo je da pratimo ono što smo do sada činili“.
Radoš je naveo da je ono što se u Crnoj Gori dešavalo u vezi sa pisanjem Informera nedopustivo, bez obzira na kontekst i pozadinu. „Tako nešto se ne smije događati i to se mora osuditi“.
Poslanik DF-a, Koča Pavlović, naveo je da je kredibilitet izbornog procesa doveden u pitanje, pa je, kako smatra, teško govoriti o daljoj demokratizaciji.
Lider Pozitivne Crne Gore, Darko Pajović, naglasio je značaj procesuiranja i završetka afere Snimak, jer tu, kako je naveo, leži suština povjerenja u izborni proces.
On smatra da su ključni problem reforme, a da za njih nema dovoljno političke volje.
„Ova država mora da pošalje snažnu poruku da se takve stvari nikad i nikome ne isplate i da to nije budućnost Crne Gore“, poručio je Pajović.
Mina
