Iako je, kako je rekao, u realizaciji razvojnih i infrastrukturnih projekata kroz planirani budžet za 2014. godinu, Vlada poseban akcenat stavila na problem zaštite i uređenja Plavskog jezera, do danas, tvrdi Markišić, ništa nije urađeno po pitanju revitalizacije jezera koja je neophodna.
"Jezeru sve više prijeti opasnost od mulja i pijeska iz bujičnih tokova i rijeke Ljuče. Prema tvrdnjama eksperata površina Plavskog jezera smanjena je deset odsto posljednjih 40 godina, a za 17 odsto manja je i zapremina jezera. Ukoliko nadležni ne preduzmu neophodne mjere za zaštitu jezera, jednom od najvećih ledničkog porijekla u bivšoj Jugoslaviji, prijeti brzo isušivanje i za nepunih 50 godina možemo očekivati njegov nestanak", upozorava Markišić.
Dodatno, kako je rekao, zabrinjava nebriga vlasti za pročišćavanje jezera.
"Svaki građanin Plava, koji je ovih dana obilazio jezero, mogao je vidjeti deponije raznog smeća koje plutaju oko splavova površinom jezera. Svaka odgovorna vlast bila bi svjesna činjenice da Plavsko jezero predstavlja turističku razvojnu šansu opštine i cijele regije i iskoristila sredstva iz evropskih fondova za pročišćenje jezra i njegovu revitalizaciju. Međutim, nebriga lokalne vlasti o potencijalima Plava, za građane može značiti samo jedno, a to je izvršavanje i sprovođenje namjenske politike iseljavanja stanovništva ove regije", navodi on.
Markišić je podsjetio da je Plav 70-ih godina imao mnogo više turista nego Budva i bio poznata turistička destinacija, za razliku od danas.
"Jer je zahvaljujući lokalnim vlastima postao regija iz koje sve više ljudi odlazi. Pozitivna Crna Gora kao novi subjekat u plavskoj opštini zalaže se za državni intervencionizam, koji, između ostalog podrazumjeva, finansiranje projekta za aktiviranje lokalnih zajednica u smislu očuvanja prirodnih resursa i njihovog planskog iskorišćavanja", navodi on.
rtcg.me
