U studiji BCC istraživačke stanice predviđa se da će u narednih pet godina do 2019. godine globalno tržište pametnih mašina rasti za skoro 20 odsto godišnje i da će 2019. godine iznositi 15,3 milijardi eura.
„Primjere pametnih digitalnih asistenata već imamo. U Austriji se, npr, koriste trutovi koji prate napredak građevinskih objekata i signaliziraju da li su ispunjeni standardi za energetsku efikasnost i ekološku kompatibilnost. Izgledom podsjećaju na male helikoptere - oktopere, a teški su manje od pet kilograma. U kompaniji Siemens, koja ih je izumila, kažu da mogu da identifikuju svaku gradnju koja odstupa od pravila“, stoji u saopštenju agencije KRUG.
Digitalni asistenti ne koriste se samo u privredi, već ih srijećemo i u svakodnevnom životu. Na primjer, u okviru projekta DALi koji finansira EU, razvijeni su high-tech walkeri (“sigurni hodači”) koji navode osobe sa kognitivnim oštećenjima na pravilne putanje kretanja javnim prostorom.
„Studije pokazuju da će ovaj smjer razvoja tehnologije donijeti ogroman napredak u sektorima prostornih istraživanja, vojnih operacija, građevinarstva, rudarstva i proizvodnje robe široke potrošnje. Američki naučnici čak predviđaju da će umrežavanje računara i senzora formirati digitalni nervni sistem koji će upravljati našom ekonomijom u budućnosti. Očigledna prednost ovih tehnologija je smanjenje troškova privrede. Studije kažu da bi te uštede mogle biti iskorištene za subvencioniranje novih radnih mjesta u sektoru socijalnih usluga, više slobodnog vremena i kraće radno vrijeme – pod uslovom da ostane nešto posla i za nas ljude“, navodi se u saopštenju.
Foto: racunalo.com
