Pomenuto istraživanje je dio velikog projekta „Partnerstvo za razvoj medija jugoistočne Evrope SEE“ koje sprovodi konzorcijum medijskih organizacija iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Srbije, Bugarske i Rumunije, i koji je finasiran od strane Evropske komisije.
Ispred Instituta za Medije Crne Gore, koji sprovodi projekat u Crnoj Gori, istraživanje je predstavila Marijana Camović, predsjednica Sindikata medija Crne Gore.
Camović je istakla da ne postoje tačni podaci koliko zaposlenih ima u oblasti novinarstva, te da se taj broj kreće od 1.972 iz 2013. godine koje je dobila organizacija na čijem je čelu, do podataka iz 2014. godine koje je predstavio OEBS i koji govore da je u našoj zemlji zaposleno 809 novinara i novinarki. Ipak, ona je naglasila da je posljednjih godina došlo do smanjena broja novinara i novinarki zbog restruktuiranja redakcija i medijskih kuća.
Predsjednica Sindikata medija Crne Gore kazala je da imajući u vidu impresume štampanih medija nema nijedne glavne i odgovorne urednice.
„Na nižim uredničkim nivoima situacija je malo bolja, ali ni dalje to nije ujednačeno. Prema podacima OEBS-a, žene čine 61,3 odsto zaposlenih u novinarstvu, dok su muškarci zaposleni u 38,7 procenata. Ovo je dominantno ženska profesija ali se to kroz zarade ne može znati jer nema podataka. Međutim, kroz njihov položaj i uvažavanje u samim redakcijama evidentno je da u toj srazmjeri nisu zastupljene na vodećim pozicijama“, istakla je Camović.
Ona je dodala da je istraživanje pokazalo da većina redakcija svoje dopisnike zapošljava kao honorarne saradnike čija se zarada kreće do 200 eura. Istakla je da se status slobodnih novinara ne zna i da su to uglavnom ljudi koji ostanu bez posla u redakcijama pa nakon toga bez određene tarife pišu za medije, te da im to ne može biti osnovni izvor prihoda. S obzirom da specifičnosti profesije nisu definisane, smatra predsjednica Sindikata medija, poslodavci imaju prostora i koriste ga da zapošljavaju po želji.
Camović je iznijela i podatak koji je krajem godine predstavio OEBS, da je prosječna zarada u medijima ispod državnog prosjeka i da iznosi 470 eura. Predsjednica Sindikata medija Crne Gore objasnila je da unutar redakcija postoje drastične razlike u primanjima zaposlenih.
Predstavnik Uprave za inspekcijske poslove iz Inspekcije rada, Zoran Ratković kazao je da naše radno zakonodavstvo ne prepoznaje kažnjavanje novinara bez disciplinskog postupka, koje je navedeno kao jedan od problema koji je definisan istraživanjem, jer je precizirano da se zarada može umanjiti samo na osnovu pravosnažne sudske odluke.
„Iako nema takve presude odnosno nema odluke o vođenju disciplinskog postupka takvo umanjenje zarade na mjesečnom nivou je nezakonito“, objasnio je Ratković.
On je dodao da novinarima fali hrabrosti, te da su prijave koje dobija Inspekcija rada uglavnom anonimne.
„Trebalo bi da su novinari malo hrabriji kada su u pitanju dojave o kršenju prava iz Zakona o radu. Profesija treba da pokaže što je to novinar. Šira društvena zajednica treba da zna koja je uloga novinara“, smatra inspektor rada.
Ratković je dodao da su se po anonimnim prijavama evidentirali rad duži od punog radnog vremena, nemogućnost korišćenja godišnjeg odmora i slično. On je pozvao sve novinare da pomognu instituciji iz koje dolazi i prijave nepravilnosti na radu.
Izvršna direktorica Centra za nezavisno novinarstvo iz Bukurešta i koordinatorka projekta „Partnerstvo za razvoj medija jugoistočne Evrope“, Ioana Avadani kazala je da nema kvalitetnog novinarstva ukoliko nema zadovoljnih novinara. Ona je dodala da se već duže vrijeme sloboda medija posmatra kao tema kojom treba da se bave samo mediji i da to treba mijenjati.
„Sloboda izražavanja nije nešto što se tiče samo medija, riječ je o jednom od osnovnih ljudskih prava i vjerujemo da bi svi trebalo da se bave očuvanjem tog prava“, objasnila je Avadani.
Ona je dodala da ukoliko ne postoji potražnja za kvalitetnim novinarstvom onda ga je teško i promovisati, te da javnost treba da zna što je dobro novinarstvo i što je sve potrebno da bi se ono ostvarilo.
„Situacija koja se tiče uslova rada novinara pojavljuje se kao jedan od najosjetljivijih i najtežih problema jer se medijsko okruženje razvija i poslovni modeli se mijenjaju. Partnerstvo ima za cilj dovođenje novih zainteresovanih strana na javnu raspravu vezano za slobodu i nezavisnost medija i na stvaranje sinergije između medija i tih aktera, kao što su sindikati, organizacije koje se bave slobodom izražavanja, učitelji, roditelji, političari, glumci itd.“, izjavila je izvršna direktorica Centra za nezavisno novinarstvo iz Bukurešta i koordinatorka projekta „Partnerstvo za razvoj medija jugoistočne Evrope“.
K.Ć.
