Naučnici kotorskog Instituta za biologiju mora i zaljubljenici u more to su primijetili još prošle godine kod rta Sveta Neđelja u Kamenarima, a sada se veliko novo naselje palastura može vidjeti i u moru ispod parka Ivovića u Donjoj Lastvi. Mlade palasture ovdje su se vratile u većim grupama i rastu na samo par metara od obale, već na oko metar dubine, pa ih je moguće vidjeti i sa kopna u danima kada je na moru bonaca i izražena oseka.
Portal piše da je povratak palasture u akvatorijum ispod parka Ivovića obradovao i mještane i zaljubljenike u more koji pamte da je ova školjka prije dvadesetak godina ovdje uspijevala u nešto većoj dubini, u podmorskim livadama alge posidonije. Nakon toga, palastura je - što od nelegalnog izlova, što od zagađenja mora - bukvalno iščezla sa ovog, ali i većine drugih lokaliteta u zalivu.
- Prošle godine, u dijelu akvatorijuma jugozapadno od rta Sveta Neđelja, po prijavi mještana smo evidentirali velika nova naselja palasture. Na oko 100 kvadata povrine morskog dna prebrojali smo više od 250 jedinki. Drago nam je da vidimo da se ta školjka vratila i na još neke lokalitete gdje je ranije bilo, poput Donje Lastve, a još nismo sigurni što je uzrok njenog tako brojnog povratka. U svakom slučaju, ovo je zaista divna vijest - kazala je dr Vesna Mačić, rukovodilac laboratorije za opštu biologiju i zaštitu mora u Institutu za biologiju mora u Kotoru i apelovala na javnost - posebno ronioce - da ne čupaju i ne vade mlade palasture jer je to zaštićena vrsta i njihovo eksploatisanje je kažnjivo.
Ona je dodala da podatke o povratku palasture u zaliv Boke, stručnjaci kotorskog Instituta razmjenjuju sa kolegama iz Grčke i iz Monaka, koji već duže vrijeme pročuavaju tu vrstu školjki.
- U aprilu ćemo obaviti novo brojanje jedinki na lokaciji kod rta Sveta Neđelja, koja je određena prošle godine, kao i mjerenje njihovog fizičkog rasta u proteklom periodu. Vidjećemo kako se stvari odvijaju, jer iako je povratak palastrure zaista lijepa vijest, treba biti oprezan. Naime, nerijetko se u prirodi dešava da neke vrste, kada su "pod stresom" jer ih nešto ugrožava, na to reaguju sa prekomjernim razmnožavanjem, ne bi li brojnošću osigurali opstanak vrste u slučaju masovnijeg pomora - dodaje Mačić.
Palastura je mediteranski endem i jako je ugrožena zbog zagađenja mora, sidrenja brodova, mijenjanja obalnog ruba, gradnje marina, a često se dešava i da je ljudi koji rone, čupaju školjke i nose ih kući kao ukras. Školjka trouglastog oblika može dostići i preko metar dužine, blago je zaobljena na gornjem, širem dijelu dok je donji, uži dio, tzv. "špic" ukopan u morsko dno. Spolja je svijetlo smeđe boje i gotovoje uvijek prekrivena algama, školjkama, spužvama, dok joj je unutrašnjost glatka i do pola prekrivena sedefom. Školjka u sebi ponekad formira i manje bisere koji su se nekada koristili za ukras, a sama po sebi, njena ljuštura je vrlo lijepa pa je palastura godinama vađena i korištena kao ukrasni predmet. Najveći dio mesa ove školjke je jestiv, a od njenih bisusnih niti koje školjku drže vezanu za podlogu, u Italiji su se svojevremeno izrađivale i vrlo skupe ženske rukavice, kao i ornamentni na odjeći kraljeva i velikaša. Bisusne niti su stari Maltežani upotrebljavali i u medicinske svrhe, za liječenje upala uha. Palastura se hrani filtrirajući morsku vodu, a razmnožava se u ljetnjem periodu, što je čini još ranjivijom zbog tada sveprisutnih kupača i ronilaca.
Zbog prekomjernog izlova, palastura je već nekoliko decnija zaštićena zakonom i njeno vađenje ili bilo kakvo uništavanje kolonija školjki je kažnjivo.
Izvor: Boka News
