- Bitno je pomenuti da na teritoriji Crne Gore nije registrovano nijedno krivično djelo terorizma. Ono što predstavlja poseban izazov je, svakako, rano prepoznavanje nasilnog ekstremizma i radikalizacije koji vode ka terorizmu i, s tim u vezi, permanentno praćenje situacije u zemlji sa ciljem identifikovanja pojedinaca i grupa podložnih radikalizaciji. Ovo ne predstavlja samo aktivnost policije, vojske i obavještajnih službi, već izazov stvaranja uslova za iskorjenjavanje ove pojave u društvu - kaže Cerović.
Ističe da je Radna grupa za ovo poglavlje svojim rezultatom, za koju je ocjenu dala Evropska komisija, pokazala da ima kapaciteta za integracioni proces, kao i da je spremna da usvaja nova znanja, neophodna za nove uslove življenja i buduće vrijeme.
Cerović je odgovorila i na pitanje koliko je formiranje specijalnog državnog tužilaštva, koje je planirano za ovu godinu, značajno u borbi protiv organizovanog kriminala.
- Formiranje specijalnog državnog tužilaštva bi iz više razloga trebalo da dovede do bolje i efikasnije borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. Prvi razlog je što će u okvirima Državnog tužilaštva biti formirano posebno tužilaštvo, nadležno da postupa isključivo u predmetima organizovanog kriminala, visoke korupcije (korupcije počinjene od strane javnih funkcionera), terorizma, ratnih zločina i pranja novca. Drugi razlog je što će tom činjenicom specijalno državno tužilaštvo biti rasterećeno drugih nadležnosti i moći će da se fokusira samo na predmete organizovanog kriminala i visoke korupcije. Treći razlog je što Zakon o specijalnom državnom tužilaštvu daje posebna ovlašćenja specijalnim tužiocima, u smislu da mogu zahtijevati od drugih državnih organa kontrolu poslovanja pravnog ili fizičkog lica, pribavljanja određene dokumentacije, podataka, i sl. I, konačno, specijalni tužioci će moći od banaka tražiti dostavljanje podataka o računima lica za koje smatraju da postoji osnov sumnje da su počinili krivična djela iz nadležnosti specijalnog tužilaštva - precizira Cerović.
Ona dodaje da će specijalni tužioci imati na rapolaganju službenike specijalnog policijskog tima koji će postupati po njihovim nalozima, kao i istražitelje državne službenike iz drugih državnih organa koji će preduzimati radnje po nalogu i uputstvima specijalnog tužioca, a u skladu sa pravilima svoje struke.
Na pitanje koje kratkoročne aktivnosti treba izvršiti na planu borbe protiv terorizma i šta predstavlja poseban izazov u toj oblasti, Cerović navodi da bitno pomenuti da na teritoriji Crne Gore nije registrovano nijedno krivično djelo terorizma.
- Naravno, mi preduzimamo korake u cilju prevencije terorizma. U tom pravcu uskoro očekujemo usvajanje nove strategije i akcionog plana kojim se definiše okvir djelovanja crnogorskih institucija u borbi protiv terorizma za naredne četiri godine. Još jedna vrlo bitna aktivnost je procjena rizika od pranja novca i finansiranja terorizma, koju smo započeli u martu 2014. godine sa ekspertima Svjetske banke, OEBS-a i Evropske komisije, a čija finalizacija se očekuje u junu ove godine. Ono što predstavlja poseban izazov je svakako rano prepoznavanje nasilnog ekstremizma i radikalizacije koji vode ka terorizmu i s tim u vezi permanentno praćenje situacije u zemlji, sa ciljem identifikovanja pojedinaca i grupa podložnih radikalizaciji. Ovo ne predstavlja samo aktivnost policije, vojske i obavještajnih službi, već izazov stvaranja uslova za iskorjenjavanje ove pojave u društvu - zaključuje Cerović.
