Abiznis

MONSTAT: Prekinut višemjesečni deflacioni trend

Mjesečna inflacija u februaru, mjerena harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena (HICP) iznosila je, prema podacima Monstata, 0,3 odsto, čime je prekinut višemjesečni deflacioni trend.
MONSTAT: Prekinut višemjesečni deflacioni trend
Kristina Ćetković
Kristina ĆetkovićAutorka
Portal AnalitikaIzvor

Iz Monstata je saopšteno da su najveći uticaj na mjesečnu stopu inflacije imali rast cijena povrća, goriva i maziva, voća, električnih aparata za ličnu njegu i ostalih proizvoda i aparata za ličnu njegu, mlijeka, sira i jaja.

Posmatrano po glavnim grupama, mjesečni rast cijena zabilježen je u grupama hrana i bezalkoholna pića 0,8 odsto, prevoz 0,7 odsto, ostali proizvodi i usluge 0,7 odsto.

Pad cijena zabilježen je u grupama odjeća i obuća 0,3 odsto i hoteli i restorani 0,2 odsto.

Cijene u grupama alkoholna pića i duvan, stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva, pokućstvo i rutinsko održavanje stana, zdravlje, komunikacije, rekreacija i kultura obrazovanje su ostale na nivou cijena iz prethodnog mjeseca.

Godišnja deflacija u Evropskoj uniji (EU) u februaru iznosila je 0,2 odsto, dok je u eurozoni u istom mjesecu bila 0,3 odsto.

U Crnoj Gori su potrošačke cijene u februaru, mjerene HICP-om, u poređenju sa istim mjesecom prošle godine bile u prosjeku niže 0,1 odsto.

Pozitivne godišnje stope inflacije u februaru zabilježene su u grupama odjeća i obuća 3,7 odsto, zdravlje 2,9 odsto, hrana i bezalkoholna pića 2,3 odsto, stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva 1,6 odsto, rekreacija i kultura 1,2 odsto, alkoholna pića i duvan 1,1 odsto i komunikacije 0,1 odsto.

Negativne godišnje stope zabilježene su u grupama prevoz 8,3 odsto, pokućstvo i rutinsko održavanje stana 1,1 odsto, hoteli i restorani jedan odsto i ostali proizvodi i usluge 0,2 odsto.

U Crnoj Gori je prethodnih pet mjeseci uzastopno bilježena deflacija na mjesečnom nivou.

Deflacija je pojava suprotna inflaciji, a označava pad opšteg cjenovnog nivoa. Deflacija, prema mišljenju stručnjaka, odgovara vlasnicima novca čija imovina postaje sve vrijednija, ali istovremeno smanjuje potrošnju, što dovodi do rasta nezaposlenosti i privrednih kriza.

Kad do pada cijena dođe zbog rasta produktivnosti razvojem tehnike, tehnologije i organizacije, ili zbog smanjenja poreza to smanjenje je pozitivno za razvoj privrede i rast zaposlenosti. U svim ostalim slučajevima pad cijena dovodi do propasti pojedinih privrednih grana, a ako deflacija duže traje dolazi do teških ekonomskih kriza, stagnacije i privredne depresije.

Izvor: MINA; foto: oslobodjenje.ba

Portal Analitika