Oland je nedavno, nakon susreta sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom, kazao da Francuska smatra da bi zahtjeve zemalja za članstvo u NATO-u trebalo odbiti, jer Alijansa sada ne bi trebalo da se širi.
Krivokapić je u parlamentu predstavio rad te institucije studentima koji učestvuju na konferenciji MiMUN.
Na pitanje studenta da prokomentariše Olandovu izjavu, on je podsjetio na objašenjenja koja su dali i francuski zvaničnici- da se nije mislilo samo na Crnu Goru.
“Ne bih dao sebi taj značaj da komentarišem francuskog predsjednika, ali ono što je sigurno je da u ovom trenutku nema spremnosti, jer da ima mi bismo već sada bili članica“, rekao je Krivokapić.
To je, kako je naveo, kao svaka druga izjava, „u ovom trenutku nijesmo spremni, ali to ne znači da nećemo biti za osam mjeseci“.
„Duboko vjerujem da ćemo biti spremni do decemra, kada bi trebalo da se donese odluka“, rekao je Krivokapić, dodajući da smatra da se izjava prije svega odnosila na Ukrajinu i Gruziju, koje su „vatrena liniju sukoba i nestabilnosti“.
Crna Gora je, kako je kazao, ostala kao manje važna i negdje kao „završena priča“.
„To je bila politička poruka i svakako prioritetno nije bila upućena Crnoj Gori“, naglasio je Krivokapić.
Studentkinja porijeklom iz Sutorine pitala je Krivokapića da prokomentariše situaciju oko te teritorije i aktuelni spor sa Bosnom i Hercegovinom. “Hoćemo li se boriti za Sutorinu ili ćemo je predati?“.
„Nećemo se boriti i vječno ćete živjeti u Crnoj Gori“, odgovorio je Krivokapić.
On je objasnio da je situacija oko Sutorine u čistom pravnom smislu, „klasična teritorijalna pretenzija“.
Na pitanje da li bi Crna Gora trebalo do decembra prioritetno da se bori protiv korupcije i organizovanog kriminala kako bi dobila poziv za članstvo, Krivokapić je kazao da tako smatraju crnogorski partneri.
„Pošto hoćemo njihovo partnerstvo, njihov stav je meritoran i tome se moramo prilagoditi“, rekao je on.
Pomaka će, kako je naveo, biti i ima. „Moramo pokazati jaku političku volju da u ovih sedam- osam mjeseci damo mjerljive rezultate u presuđivanju i istragama koje će biti kredibilne“.
Upitan da prokomentariše usitnjavanje opozicije u Crnoj Gori, Krivokapić je ocijenio to nije dobro prije svega za politički sistem u državi.
„Ne bih htio da to previše precizno objašnjavam, ali činjenica je da to nije dobro za politički sistem. Politički sistem traži stabilne političke subjekte koji će moći svojim rezultatama da odgovaraju pred građanima na izborima“, rekao je on.
Stalne promjene političkih subjekata koje otvaraju „sezonske partije“, pokazuju, kako smatra, da njesu dovoljno odgovorne prema biračima.
Odgovarajući na pitanje o odnosima i saradnji Crne Gore i Srbije, Krivokapić je ukazao na regionalne interese svih država sa Balkana.
On je naveo da je devedesetih učestvovao u pokretu za nezavisnost kao antiratni aktivista, " i za nas je to bio odgovor na raspad Jugoslavije, a ne odnos prema Srbiji“.
„Da ste pitali moju generaciju da odlučuje o tome Jugoslavija bi vječno opstala i tako gledamo saradnju sa svim bivšim republikama Jugoslavije“, dodao je Krivokapić.
Odnosi i saradnja, kako je naveo, zavise od političkih elita.
„Trenutno je situacija takva da to ide glatko“, rekao je Krivokapić.
Prema njegovim riječima,dvije su države, na putu integracija u EU i kao buduće članice te organizacije, posebno bliske i imaju zajedničke regionalne interese.
„Zajednički dom nam je EU, a tamo ćemo zajedno morati da se borimo za zajedničke regionalne interese“, rekao je Krivokapić.
On je, obraćajući se studentima, kazao da je duh parlamentarizma u Crnoj Gori postojao kroz istoriju.
Krivokapić je podsjetio da je crnogorski parlament često predstavljan kao primjer za sve države regiona a, zbog pojednih instrumenata, i kao primjer za pojedine države Evrope.
On je ukazao na efikasnost nadzorne uloge Skupštine.
Krivokapić je poručio da i tu važi princip „mali u broju, veliki u vrijednostima“.
