"Odluke Kongresa imaju za cilj zahtjev da se Rusini priznaju kao narodnost i da se ispune rezultati referenduma iz 1991. godine o autonomiji putem dijaloga sa Kijevom. Toga ranije nije bilo. Sada je orijentacija na dijalogu, a ne na konfrontaciji", rekao je lider zakarpatskih Rusina Pjotr Gecko.
Organizacije koje su učestvovale na Kongresu naložile su formiranje Koordinacionog savjeta rusinskih organizacija Zakarpatja.
Druga sjednica Savjeta treba da bude održana najkasnije 10. aprila, navodi ruska agencija pozivajući se na "Ukrajinsku pravdu".
U saopštenju poslije Kongresa navodi se da je na referendumima 1991. godine približno 80 odsto žitelja Zakarpatja "faktički glasalo za davanje autonomnog statusa regionu", prenio je TASS.
Ruski mediji podsjećaju da su Rusini malobrojni istočnoslovenski narod, čiji znatan dio živi u Zakarpatskoj (Transkarpatskoj) oblasti na zapadu Ukrajine.
Do 1918. godine ta teritorija, čiji je administrativni centar Užgorod, bila je u sastavu Austro-Ugarske, a između svjetskih ratova i Čehoslovačke, da bi poslije Drugog svjetskog rata postala dio sovjetske Ukrajine.
Izvor: b92.net
