Pored ponavljanja eksperimenta kojim je otkriven Higsov bozon 2012. godine, naučnici će se oprobati u detektovanju tamne materije.
"Jedna od stvari koje želimo da razotkrimo je tamna materija. Postoji mnoštvo astronomskih opservacija koje podupiru činjenicu da ona postoji, a mi želimo da je napokon detektujemo", rekao je Majk Lamont, jedan od čelnika u CERN-u.
Tamna materija je za sada hipotetička materija koja ne može biti viđena ili detektovana, ali čiji je uticaj itetako vidljv na svakodnevnim pojavama kao što su radijacija, sama struktura galaksija i svemira uopšte.
"Ukoliko je otkrijemo, Nobelova nagrada će biti svuda oko nas. Ako ne, pokušaćemo ponovo", rekao je Lamont.
Uvećana energija sudarača čestica biće ključna za nove studije. Energija koja će biti korištena u LHC-u iznosiće 13 TeV (teraelektron volt) u poređenju sa energijom od 8 TeV koja je korišćena 2012. godine.
LHC je kružnog oblika i ima obim od 27 kilometara. Smješten je u CERN-u, Evropskom centru za nuklearna istraživanja na dubini od 175 metara. Predstavlja najveću mašinu koju je čovjek ikada izgradio, najveću laboratoriju i najveći eksperimentalni vještački poligon na svijetu.
Izvor: Klix.ba
