Karadžić: Ne istraživati naftu dok traje spor oko Prevlake

- Uzevši u obzir da je razgrani­čenje na kopnu i moru između Crne Gore i Hrvatske i dalje otvoreno, ukazujemo na po­trebu da, kako Crna Gora, tako i Hrvatska, treba da se zajed­nički uzdrže od jednostranog dodjeljivanja prava na istraži­vanje i eksploataciju bilo kojih prirodnih resursa u bilo ko­jem području u kojem postoji preklapanje zahtjeva na suve­renost ili na suverena prava -kazao je Karadžić, koji je taj stav iznio i na juče završenoj jadranskoj konferenciji naftaša.

Hrvatski ministar ekonomije Ivan Vrdoljak kazao je prije dva dana u Budvi da bi u sluča­ju potencijalnih nalazišta naf­te i gasa oko Prevlake trebalo prvo obaviti istraživanje.

- Potrebno je tri do pet godina da se dokaže da li tamo ima nafte ili gasa. Firme treba da rade i istražuju, a do tada će dvije države, od kojih je jedna član EU, a druga želi to da po­stane, riješiti granični spor -rekao je Vrdoljak.

Prema Karadžićevim riječi­ma, crnogorska strana podsjeća da su pregovori sa Hrvatskom o zaključivanju specijalnog sporazuma o pod­nošenju spora o razgraniče­nju pred MSP u Hagu u poodmakloj fazi.

- Samo se po sebi razumije da će Crna Gora i Hrvatska biti u punom kapacitetu da pristupe istraživanju i eksploataciji re­sursa u spornom području, onda kada se obavi razgrani­čenje i u vezi s njim dodijele jurisdikcije na osnovu odluke Međunarodnog suda pravde u Hagu ili na osnovu privreme­nog aranžmana o privreme­noj eksploataciji gore spome­nutih resursa na bazi zaključivanja međusobno pri­hvatljivog sporazuma između dvije države - rekao je Karad­žić.

On je dodao da MVPEI po­zdravlja napore predstavnika Crne Gore, Hrvatske i Albani­je da međusobno sarađuju u razmjeni informacija i dodjeli prava za istraživanje i eksplo-ataciju prirodnih resursa u Jadranskom moru. - Mi smo privrženi tome ne samo zbog dobrih susjedskih odnosa, već, takođe, zbog međunarodnog prava, uključuju­ći zaštitu okoline, živih i neži­vih morskih i kopnenih resursa. Crnogorska strana želi da iskoristi ovu priliku da izrazi spremnost da uvaži sve svoje međunarodne obaveze, uključujući međunarodne sporazume garantovane od strane Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, kao što su: Sporazum o normalizaciji od­nosa iz 1996. godine i Protokol o privremenom režimu iz 2002. godine - zaključio je Ka­radžić.