Zbog toga je, kako naglašava ona, važna izgradnja novih turističkih kapaciteta i neophodne su mjere koje će podsticati izgradnju hotela visoke kategorije (četiri i pet zvjezdica), što će za posljedicu imati i promjenu sadašnje strukture smještajnih kapaciteta koja je vrlo nepovoljna.
„Crna Gora, prema zvaničnim izvještajima, raspolaže sa smještajnim kapacitetima od 157.697 ležaja, od toga je u hotelskim kapacitetima 28.539 ležaja (18,1 odsto ukupnog broja ležaja), a u privatnom smještaju 115.508 (73,3 odsto ukupnog broja) ležaja, dok nezvanično u sivoj zoni postoji oko 300.000 neregistrovanih kreveta“, kaže ona.
Ukoliko imamo pretežno učešće hotela sa četiri i pet zvjezdica u strukturi naših kapaciteta, kako ona tvrdi, to znači da su to hoteli koji će uglavnom raditi 12 mjeseci tokom godine, zapošljavaće radnu snagu, a država će imati prihode kroz poreze i doprinose na zarade.
„Zbog toga, država i lokalna zajednica moraju fiskalnom politikom da stimulišu vlasnike hotela nižih kategorija da investiraju u poboljšanje standarda kao i da obezbijede povoljne uslove za izgradnju hotela više kategorije“, naglašava Raičković.
To se može postići, kako ona predlaže, dosljednom primjenom mjera ekonomske politike kroz stimulativne (smanjenje komunalija za hotele sa četiri i pet zvjezdica) i restriktivne (povećanje poreza na nepokretnost do 150 odsto na neizgrađeno građevinsko zemljište) mjere, kao i primjenom odluke o prioritetnim turističkim lokalitetima. Na taj način podstaći će se vlasnici turističkih objekata niže kategorije da podignu nivo usluge na četiri ili pet zvjezdica.
Prema njenim riječima crno tržište, koje je evidentno, može se suzbiti samo jakom i odlučnom represivnom politikom.
„To će ih natjerati da pređu u legalnu zonu. Rezultat ne zavisi samo od inspekcije, već je potrebno da svaka služba na lokalnom i državnom nivou odradi svoj dio posla u skladu sa svojim ovlašćenjima, bez opravdanja koje dosta često čujemo da to nije u njihovoj nadležnosti“, kaže Raičković.
Izvor: Pobjeda
Foto: montenegro.travel
