-Kada dođemo do sanacije, to će biti najlakša priča. Sada je najveći problem doći do kvalitetnog projektnog rješenja da se to sanira, jer klizište radi. Moramo da radimo velike raskope, da pravimo geološke bušotine i da dođemo do klizne ravni. Kada se to uradi, moramo isprojektovati privremenu sanaciju, a onda i trajnu – objasnio je Parača.
On je rekao da je trenutni prioritet pronalazak rješenja da se zaustavi i dalje odronjavanje magistrale i time spriječi njeno obrušavanje na selo Mažići. Parača je kazao da u Direkciji još nemaju podatke kolika je šteta zbog obrušavanja dijela magistrale, navodeći da procjene neće biti poznate ni u narednih deset dana.
Inžinjer geologije nikšićke Geotehnike Andrija Delibašić za Pobjedu kaže da bilo kakva velika i neplanska aktivnost na terenu može da bude kontraproduktivna s obzirom da je klizište u Markovićima još aktivno.
-Dok god su vidljiva isticanja vode na pojedinim mjestima kod samog početka formiranja klizišta, tj. iznad starog puta Budva-Cetinje, pa do ispod prekida Jadranske magistrale u Markovićima, aktivnosti na terenu mogu da budu u vidu kontrole da se ne stvore neke prirodne barijere za brzi protok vode južno prema moru – rekao je on.
Delibašić je objasnio da je površinu klizišta teško procijeniti s obzirom da je okolni teren obrastao gustom vegetacijom.
Konture klizišta
-To ne znači da će za potrebe okonturivanja klizišta biti potrebno detaljno geodetsko snimanje terena zahvaćenog aktivnim klizanjem, kao i dijela okolnog terena koji ima potencijalno nestabilan karakter. Teren se mora malo šire sagledati i proučiti, ali s obzirom da se morgologija nestabilnog dijela terena mijenja iz dana u dan, poželjno je sačekati još nekoliko sušnih dana da se aktivno klizanje umiri, bar u granicama da nije vidljivo golim okom – objasnio je on.
Da bi se formiralo ovako veliko klizište, kako je dodao Delibašić, neophodan je skup više faktora kao što su morfologija terena, nepovoljne inžinjersko-geološke i hidrološke karakteristike terena, eventualno neki skorašnji zemljotres u neposrednom okruženju, nesmotrena antropogena aktivnost i ekstremni hidrološki maksimum u kratkom vremenskom intervalu, koji je u ovom slučaju izgleda imao presudnu i ključnu ulogu.
-Inače, čelo ovog klizišta je formirano u neposrednoj blizini tektonskog kontakta vazanih karbonatnih stijena i sedimenata flišnog kompleksa, gdje su i izvori Piratac, izvorišta rijeka Grđevica, Drenoštica i Vještica- kazao je on.
Nestabilnost terena
Prema njegovim riječima, više slojeva asfalta na prekinutom dijelu Jadranske magistrale pokazuje da je i ranije u tom dijelu terena bilo nestabilnosti u vidu klizanja, pa sve do oštre krivine kod crkve u Stanišićima, gdje su ranije izvođeni sanacioni radovi.
-Bilo kakve naredne neplanske aktivnosti, koje ne predviđa iskustvo, praksa i nauka na ovakvim i sličnim problemima kod nas i u okruženju, ne može da ima pravi efekat u iznalaženju trajnog rješenja sanacije magistrale, lokalnog puta prema Markovićima i ugroženih objekata- tvrdi Delibašić.
Izvor: Pobjeda
