„Statistika je egzaktna i pokazuje da povećanje broja saveznika znači da je borba bivala uspješnija“, kazao je Banićević agenciji MINA.
On je kao primjer naveo vode pored Somalije, kuda godišnja prođe 33 hiljade brodova i preveze se 20 odsto tereta svjetske trgovine.
„Prema statistici koju vodi Međunarodna pomorska organizacija (IMO) u 2008. godini bilo je 306 piratskih napada, u naredne dvije godine bilježi se veliki rast, i brojka u 2010. iznosi 489 napada, kada dostiže i svoj maksimum“, kazao je Banićević.
Kako je naveo, u 2011. godini zabilježeno je 439 napada.
„Od 2012. godine pa do danas broj napada je znatno smanjen, odnosno u 2013. i 2014. godini nije bilo značajnih napada, tačnije bilo je neuspijelih pokušaja“, rekao je Banićević.
Prema njegovim riječima, masovnost vojnih snaga u piratskim regionima podrazumijeva visok stepen troškova koji dostižu vrijednost dvije milijarde USD na godišnjem nivou, dok zarada pirata po otetom brodu varira i u prosjeku iznosi dva do tri miliona USD.
Kako navodi, proračuni su da pirati svake godine iznude 100 miliona USD, i da svaki pojedinačno na godišnjem nivou zaradi između deset i 15 hiljada USD.
„Ako se ima u vidu da je BDP po glavi stanovnika 600 USD na godišnjem nivou, jasno je koliko piratstvo donosi prihoda prosječnom Somalijcu“, rekao je Banićević.
On je pojasnio da je piratstvo vid modernog terorizma, i da je ono prisutno kroz vjekove.
„Devedeste godine prošlog vjeka označile su početak borbe protiv piratstva, i to u više regiona Singapuru, Južnom Kineskom moru, zapadnom i Istočnom djelu Afrike. Poslednjih godina najučestaliji su napadi na području istočnog roga Afrike, odnosno Somalije“, kazao je Banićević.
Moderno piratstvo, kako je naveo, ugrožava svjetski mir, bezbjednost plovidbe kao važnog načina trgovačke komunikacije i ima loš uticaj na razvoj ekonomije, kako na nivou država, tako i na međunarodnom.
„Sve nabrojano je dovoljno da ujedini međunarodnu zajednicu u borbi protiv ovog vida terorizma“, kazao je Banićević.
On navodi i da je Crna Gora aktivan član međunarodnih snaga u mirovnim misijama između ostalog i članica misije EU NEVFOR – ATALANTA.
„Mornarica Vojske Crne Gore od 2010. godine učestvuje u ovoj misiji, i to slanjem oficira i podoficira na brodove partnerskih zemalja. Prvi oficir u misiji 2010. godine bio je stacioniran na grčkoj fregati Adrias 459. Od tada do danas, deset pripadnika Mornarice Crne Gore učestvovalo je u toj misiji, a njihovo angažovanje traje dva do tri mjeseca“, precizirao je Banićević.
Učešćem u ovoj misiji , kako je naveo, Crna Gora razvija partnerski odnosi sa drugim državama učesnicama, razmjenjuje iskustva i kroz intenziviranu obuku dobija potrebna znanja.
„Sve nabrojano je važno, ako se uzme u obzir da država nema u potrebnoj mjeri razvijenu mornaricu pa je svako iskustvo u ovom pravcu korak naprijed u zaštiti teritorijalnih voda“, kazao je Banićević.
Kako je rekao, treba uzeti u obzir da se u Crnoj Gori pomorstvom bavi jedan dio stanovništva.
„Takođe je značajno i to da Crna Gora obnavlja pomorsku flotu, pa je jasna obaveza države da učestvuje u misiji, obezbjeđuje sigurno plovidbu i čuva živote svojih građana“, kazao je Banićević.
MINA
