Sastanak je organizovan u okviru Latvijskog predsjedništva EU, a osim država članica, učestvovali su i predstavnici Albanije, Crne Gore, Makedonije, Srbije i Turske.
Predmet sastanka je bila razmjena mišljenja o ključnim izazovima u oblasti vanjske politike Evropske unije, s fokusom na razmatranje efekata dosadašnje politike EU u ovoj oblasti, kao i budućih pravaca u odnosu prema susjedima na istoku i jugu.
Imajući u vidu značajne promjene koje su se desile u istočnom i južnom susjedstvu EU ukazano je na neophodnost definisanja novih principa u susjedskoj politici. U tom kontekstu je istaknuto da će nova politika prema susjedima biti temeljna na osnovnim principima EU, demokratiji i poštovanju ljudskih prava, uz uvažavanje različitosti koje postoje među državama. Nova politika prema susjedima na istoku i jugu se odnosi na šesnaest država koje se prostiru na obodima EU: Jermeniju, Azerbejdžan, Bjelorusiju, Gruziju, Moldaviju i Ukrajinu, na istoku, kao i na južne susjede Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Liban, Libiju, Maroko, Palestinu, Siriju i Tunis.
Za politiku susjedstva je u periodu 2014-2020 izdvojeno 15,4 milijarde eura, a sredstva će osim za ekonomsku saradnju, trgovinu i liberalizaciju viza biti opredijeljena i za borbu protiv organizovanog kriminala i terorizma, kao i za saradnju u oblasti energetske bezbjednosti.
Cilj Evropske politike susjedstva je da podrži partnere koji preduzimaju reforme u pravcu demokratije, vladavine prava i ljudskih prava, da doprinese njihovom inkluzivnom ekonomskom razvoju i promoviše partnerstvo. Takođe, ona ima za cilj jačanje saradnje u političkim i bezbjednosnim sferama, podršku ekonomskom i socijalnom razvoju, stvaranje rasta i radnih mjesta i jačanje saradnje u drugim sektorima.
Takođe, učesnici skupa su razgovarali o naporima koji se preduzimaju u pravcu uspostavljanja mira i osiguranja bezbjednosti u područjima zahvaćenim sukobima.
Obraćajući se učesnicima skupa, ambasador Pejović je istakao da terorizam, u svim svojim oblicima, predstavlja ozbiljnu prijetnju međunarodnom miru i bezbjednosti i da mu se može uzvratiti jedino udruženim naporima i saradnjom, u skladu s principima vladavine prava i poštovanja i zaštite ljudskih prava.
Naglasio je da Crna Gora pažljivo prati sve napore koje EU preduzima u borbi protiv svih oblika ekstremizma i terorizma i da, u tom kontekstu, pozdravlja pokretanje konsultacija o budućnosti Evropske politike susjedstva koje će pogodovati postizanju zajedničkih ciljeva u pravcu razvoja mira, stabilnosti i prosperiteta na granicama EU.
Istakao je da je Crna Gora u potpunosti usklađena s pozicijama i pravnom tekovinom EU u oblasti zajedničke vanjske i bezbjednosne politike i da će, kao pouzdan partner Unije, nastaviti u tom pravcu i ubuduće.
Prenio je zabrinutost Crne Gore zbog humanitarne krize u Siriji, kao i situacije u Libiji i iznio očekivanje da će obnovljeni napori i zajedničke akcije doprinijeti obezbjeđivanju mira i stabilnosti u ovim državama.
Osvrnuvši se na pitanje Ukrajine, ambasador Pejović je naglasio da se Crna Gora od izbijanja ukrajinske krize zalagala za mirno rješenje, demokratskim sredstvima i kroz politički dijalog, uz puno poštovanje međunarodnog prava. U tom pogledu je prenio da Crna Gora pozdravlja nedavne napore na postizanju mirnog rješenja situacije u Istočnoj Ukrajini.
