On je kazao da zahtjevi za neutralnošću, kakvu je proglasila Srbija, ne djeluju realno.
“Prije svega iz razloga da takvu eventualnu neutralnost mora da prihvati svijet, a nije vjerovatno da bi se to dogodilo u vremenima oštre globalne polarizacije”, kazao je Jakšić.
On je ocijenio da bi, prema realnom stanju, i u Crnoj Gorii u Srbiji, ulazak u NATO teško prošao narodni plebiscit iz niza razloga, mahom populističkih.
“Što ne znači da glasanje u parlamentu nema legitimitet jer se radi o opredjeljivanju poslanika koje je izabrao narod. Radi se o odluci koja zahtjeva državničku hrabrost”, rekao je Jakšić.
Prema njegovoj ocjeni, za zemlje koje su se jasno opredijelile za EU, ali i NATO, poput Crne Gore, u doglednoj budućnosti neće biti mira.
“Zaista dospijevaju na “liniju vatre” o kojoj govori američki državni sekretar Džon Keri. Razloga za strepnju ima”, kazao je Jakšić.
Odgovarajući na pitanje kako izjave visokih američkih zvaničnika mogu uticati na put Crne Gore ka punopravnom članstvu u NATO-u, Jakšić je kazao da je stav Vašingtona od odlučujuće važnosti za članstvo u Alijansi.
Srbija, kaže on, ne bi bila primljena ni u Partnerstvo za mir da tadašnji američki predsjednik Džordž Buš nije prelomio na samitu u Rigi, uprkos protivljenju nekih članica Alijanse, poput Britanije ili Holandije.
“Kako Podgorica ima podršku sadašnje administracije Baraka Obame, potvrđenu prilikom posjete premijera Mila Đukanovića 2014 godine, Crna Gora može da računa na članstvo, bez obzira što se to nije dogodilo na prošlom samitu NATO u Velsu”, rekao je Jakšić.
On smatra da ukrajinska kriza to samo može da ubrza jer je Đukanović na bezbjednosnom skupu u Minhenu ove godine ponovo potvrdio da Crna Gora preuzima sve obaveze iz evropskog i atlantskog partnerstva.
“Ne bi bilo iznenađenje da do poziva za članstvo dođe do kraja ove godine”, kazao je Jakšić.
