On je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa podsjetio da je najprije njemačla kancelarka Angela Merkel nedavno izjavila da Rusija širi uticaj na Balkan.
Džuda smatra da to znači da su i evropski i američki zvaničnici veoma ozbiljno shvatili prijetnju od uplitanja Rusije u ovom regionu.
Prema njegovim riječima, nakon izbijanja krize u Ukrajini, prirodno je da zapadne vlade treba da se pobrinu i za pojedine balkanske zemlje, imajući u vidu da su u susjedstvu NATO-a i EU.
"To nagovještava djelimično aktivniju ulogu Vašingtona u ovoj regiji. Naravno, vidjećemo u narednih nekoliko mjeseci da li će izjavu američkog državnog sekretara pratiti i konkretni potezi u smislu dodatnog angažmana na prostoru bivše Jugoslavije”, kazao Džuda.
Na pitanje da li je ograničen manevarski prostor za uticaj Rusije na Balkanu, naročito nakon odluke da odustane od gradnje gasovoda Južni tok, koji je trebalo da prođe i kroz ovu regiju, Džuda je odgovorio da je Moskva odustala od tog projekta zbog nemogućnosti da gradi gasovod kroz Bugarsku.
"Kerijevo upozorenje o uticaju Rusije na Balkanu nema toliki značaj, kao što se može zaključiti iz njegovog govora, kao u slučaju drugih zemalja poput Moldavije ili Gruzije. Naime, Rusija je okupirala djelove Gruzije a kontroliše i Pridnjestrovlje, separatističku regiju u Moldaviji", smatra Džuda.
On je ocijenio da uticaj Rusije na Balkanu nije tako snažan kao u ovim zemljama.
"Međutim, nakon izbijanja krize u Ukrajini, prirodno je da zapadne vlade treba da se pobrinu i za pojedine balkanske zemlje, imajući u vidu da su u susjedstvu NATO-a i EU", ocijenio je Džuda.
