Na današnjem zvaničnom otvaranju tog projekta koji će trajati godinu i po, a koji sa milion eura finansira EU, Drobnič je takođe kazao da će Crna Gora "morati da preduzme odgovornost za kontrolisanje spoljne granice ove oblasti", kao i za izdavanje Šengen viza, kako bi postala dio šengenskog prostora.
- Crna Gora će morati da efikasno sarađuje sa drugim državama Šengena kako bi se održao visok stepen sigurnosti, nakon što se ukinu unutrašnje granice. Takođe, moraće da primijeni šengenska pravila i koristi šengenski informacioni sistem - kazao je Drobnič u EU Info centru.
Prema njegovim riječima, sve to govori o važnosti projekta, ali i o njegovom značaju za pregovore Crne Gore u Poglavlju 24.
- Pridruživanje Šengen prostoru je zahtjevan proces i EU je posvećena pružanju neophodne podrške. Ovaj Projekat je primjer toga, jer ćemo kroz njega podržati usklađivanje zakonodavnog i regulatornog okvira sa pravnom tekovinom Šengena, ali i poboljšati granične kontrole - dodao je Drobnič.
Kako je naveo, napredak u oblasti granične kontrole zahtijeva značajna ulaganja.
- EU trenutno razgovara sa Vladom Crne Gore o mogućnosti pružanja značajne finansijske podrške, kroz sektorsku podršku budžetu u okviru IPA 2015 programa za jačanje integrisanog upravljanja granicom - kazao je Drobnič.
Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević, ocijenio je da Projekat predstavlja važan korak naprijed u primjeni mjera predviđenih Akcionim planom za Poglavlje 24, naročito u podoblasti koja se odnosi na vanjske granice i Šengen.
- Projektnim aktivnostima, koje su podijeljene u tri komponente, na temelju saradnje i iskustva sa kolegama iz Austrije i Slovenije, koji su naši glavni partneri u projektu, dodatno će se unaprijediti kapaciteti granične policije u procjeni analize rizika i međunarodne policijske saradnje, ali i pripremiti šengenski Akcioni plan - naveo je on.
Konjević je izrazio uvjerenje da će usvajanje takvog dokumenta i njegova primjena prestavljati ključni strateški okvir za planiranje aktivnosti i stvaranje preduslova za uključenje u Šengen zonu, nakon učlanjena u EU.
Državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova Slovenije, Andrej Špenga, naveo je da je ta država u okviru Projekta zadužena za dvije komponente.
- To su usvajanje i implementaciju šengenskog Akcionog plana, kao i jačanje kapaciteta granične policije u cilju izvođenja analize rizika. Radi se o dvije veoma zahtjevne komponente - istakao je on.
Osim Drobniča, Konjevića i Špenge, danas su u EU info centru u Podgorici o ovom pojektu još govorili savezna ministarka unutrasnjih poslova Austrije Johana Mikl Lajtner i vođa projekta Andreas Hofbauer iz tog ministarstva.
