„Uspostavlja se sistem periodičnog ocjenjivanja rada državnih tužilaca, uvodi sistem napredovanja na osnovu rezultata rada i uređuje postupak trajnog upućivanja državnog tužioca iz jednog u drugo državno tužilaštvo na dobrovoljnoj osnovi“, navodi se u zakonskom obrazloženju.
Predloženo je i revidiranje postupka disciplinske odgovornosti i sistema disciplinskih prekršaja državnih tužilaca.
Predlogom zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu omogućeno je efikasnije procesuiranje krivičnih djela organizovanog kriminala, bez obzira na visinu propisane kazne, kao i krivičnih djela sa elementima korupcije u državnom sektoru, ako je izvršilac javni funkcioner, u skladu sa zakonom kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa.
Novi zakon će omogućiti efikasnije procesuiranje krivičnih djela sa elementima korupcije u privatnom sektoru, ako je pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od četrdeset hiljada, kao i krivičnih djela pranja novca, terorizma i ratnih zločina.
Stanković je kazao da kad je u pitanju izbor glavnog specijalnog tužioca, da, ukoliko bi ostalo rješenje da ide javni golas i da VDT ne predlaže Tužilačkom savjetu specijalnog tužioca, onda bi imali situaciju da se, ako se javi više kandidata, na Tužilačkom savjetu podijele mišljenja i da niko ne može dobiti potrebnu većinu za izbor specijalnog tužioca.
„Sebi sam stavio na teret ovakvim mojim predlgoom predlagaču i još veću odgovornost, ali ne mislite valjda da ću da predložim nekog za glavnog specijalnog tužioca bez nekog detaljnog obrazloženja zašto se opredjeljujem za tog kandidata“, rekao je on.
Stanković je kazao da je, kad su se birala dva državna tužioca u državnom tužilaštvu, bilo predloga suprotnih od onih za koje se zalagao, odnosno glasanja.
„Prema tome, to je potvrda da je moj motiv bio samo u cilju da, imajući u vidu da se Crna Gora nalazi u procesu evropske integracije, da smo u preogvorima iz poglavlja 23 i 24, da će najkompleksiniji slučajevi biti pred specijalnim tužilaštvom, na taj način dođemo do najboljeg kandidata, odnosno ličnosti koja će nauspješnije obavljati tu funkciju“, rekao je on.
Stanković je poručio da je državno tužilaštvo jedinstvena i samostalna organizacija i da se, kako je kazao, ne može pobjeći od hijerarhijske nadležnosti.
Prema njegovim riječima, ni do sada niko nije sprječavao tužioce da rade svoj posao i da pokreću postupke.
„Niti će to iko činiti i zato je potrebna dobra volja. Niko ne garantuje da onaj kog predložim neće iznevjeriti moja očekivanja“, rekao je Stanković.
Sjednica Skupštine
Marta Šćepanović iz Demokratske partije socijalista je, kada je u pitanju biranje specijalnog tužioca, rekla da joj je drago što je, na zahtjev Skupštine, stiglo i novo mišljenje Venecijanske komisije (VK) na predloge zakona.
„Koja je potvrdila dobar kvalitet i predloge Ministarstva koji su bili u zakonu, kao i konrketno što se tiče biranja specijalnog tužioca, gdje je pohvaljeno upravo to isključenje predlaganja VDT-a kandidata za specijalnog tužioca. Drago mi što je Ministarstvo uvažilo zahtjev članova Odbora i što smo postigli saglasnost oko toga na sjednici Odbora“, kazala je ona.
Ranije je na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu postignuta saglasnost da to ide na predlog VDT-a, i da on mora dati obrazložen predlog nakon kompletne procedure koja se odnosi na prijavljivanje kandidata, pribavljanje mišljenja i obavljanja intervjua.
Poslanik Socijaldemokratske partije, Rifat Rastoder, smatra da je za što efikasnije ostvarivanje evropskih integracija od posebne važnosti adekvatno funkcionisanje državnog tužilaštva.
„Mi smo bili u dilemi, i još uvijek smo, da li su uopšte bila neophodna dva zakona za jednu, prema ustvnom određenju, jedinstvenu instituciju Državno tužilaštvo, u kojem je Specijalno tužilaštvo samo jedan njegov specijalizovani oblik rada“, naveo je on.
Rastoder je kazao da nije opravdana argumentacija da je riječ o posebnim zadacima u institucijama.
„Jer imamo slučaj Specijalnog suda, pa nemamo čak ni posebnu odredbu o tom sudu, nego je u sklopu Višeg suda u Podgorici“, objasnio je on, navodeći da vjeruje da ima prostora za dodatno poboljšanje predloga zakona.
Poslanik Liberalne partije, Andrija Popović, ukazao je da se važna pitanja značajna za reformu pravosuđa u javnim raspravama razmatraju iz, kako je kazao, usko političkih uglova i po kratkom postupku.
„Umjesto da se ulože ozbiljni napori u formulisanje sistemskih rješenja koja će proizvesti rezultate, i na osnovu kojih će se vratiti povjerenje građana u pravosuđe“, naveo je on.
Popović smatra da je posebno zabrinjavajuće da se status Specijalnog državnog tužilaštva pokušava spustiti na, kako je naveo, niži stepen nego dok je bilo Odjeljenje u Vrhovnom državnom tužilaštvu, „i neuvažavanje potrebe za njegovom specijalizacijom, samostalnošću i efikasnošću“.
Poslanik Demokratskog fronta Miodrag Lekić poručio je da taj politički blok pozdravlja javni stav vrhovnog državnog tužioca protiv prvobitne ideje da specijalnog tužioca bira Tužilački savjet.
„Sistem dosadašnjeg biranja bio je izraz manipulacija i loših iskustava i zato podržavamo stav tužioca da on ima krajnju nadležnu prilikom određivanja speciijalnog tužicoa. To je čist model“, poručio je Lekić.
Poslanici DF-a u Skupštini
Prema njegovim riječima, koncentracija nadležnosti će definisati i odgovornost, “i zato i pozdravljamo zalaganje državnog tužioca da se stvari koncentrišu i njegova uloga«.
On je ocijenio da je Predlog zakona o državnom tužilaštvu dio novog ciklusa hiperprodukcije normativnog a da će sve ostati po starom.
„Cio rad na Predlogu zakona bio je pod sumnjama upliva raznih službi a izgledao je i bio improvizovan i neozbiljan“, ocijenio je Lekić.
On smatra da je nekorektno da se kao aduti koriste mišljenje Venecijanske komsiije, “da bi se u poslednjim minutima u kancelarijama usaglašavali elementi konačnog teksta Predloga zakona i rješenjima«.
Poslanica Azra Javić smatra da Tužilački savjet nema legitimitet da predlaže glavnog specijalnog tužioca već samo vrhovni državni tužilac.
„Nisam naravno ni za to da se pretjeruje, ni u čemu, već sam za to da treba napraviti mehanizme međusobne kontrole i na tome treba raditi“, poručila je Jasavić.
Ona je nabrojala tužioce i njihova djelovanja u prethodnom periodu koji su, kako je rekla, bili pod kontolom vladajuće partije i koji su kadrirali tužioce koji su htjeli.
„Ne možete da birate karijerne tužioce i da ostavite zatvoreno za druge struke. To je nedopustivo. Tako zatvarate konkurentnost i to ne smijemo da dozvolimo“, kazala je Jasavić.
Ona je ukazala da nije ispoštovano mišljenje VK za složenu proceduru izbora članova Tužilačkog savjeta iz redova tužilaštva.
„Zašto nije ispoštovana preporuka VK o broju članova iz osnovnih tužilaštva za članstvo u tužilačkom savjetu? Tu ćemo djelovati amandmanski“, poručila je Jasavić.
Ona je Stankoviću poručila da je pitanje vladavine prava preduslov za ekonomski oporavak države.
„Vi ste čuvar narodnog bogatstva i para, a oni koji su državu opljačkali, boje se čovjeka za kojeg nemaju dokaz da ga mogu usloviti. Želim da uspješno ponesete teret koji ste preuzeli“, zaključila je Jasavić.
Nezavisni poslanik Velizar Kaluđerović kazao je da je rješenje koje se odnosi na način izbora glavnog specijalnog tužioca nezasluženo izazvalo najveću pažnju javnosti.
Kako je rekao, na Odboru je usaglašeno drugačije rješenje od onog koje je predložila Vlada i od onog koje preferira VK.
Kaluđerović je rekao da mu je bliskije rješenje da specijalnog tužioca bira Tužilački savjet iz reda svih kandidata koji su prošli proceduru, za koje su data mišljenja od relevantnih institucija i koji su prošli intervjue.
„I bliskiji mi je i demokratskije rješenje da se VDT izbori da se za specijalnog tužioca izabere kandidat kojeg on preferira, da se izbori za to argumentima, a ne procedurom“, kazao je Kaluđerović.
Poslanica Socijalističke narodne partije Snežana Jonica, komentarišuću način izbora glavnog specijalnog tužioca koji je predviđen, ocijenila je da se prijedlozima dva zakona “vezuju ruke” vrhovnom državnom tužiocu.
„Onome ko će pred nama da odgovara za rezultate rada u tužilaštvu vezuju se ruke određenim normama kako bi mogao da dođe ovdje i da nam kaže da smo mi napisali zakon prema kom on ne može na to da utiče“, rekla je ona.
Prema njenim riječima, Skupština je birala vrhovnog državnog tužioca dvotrećinskom većinom i on bi trebalo da ima ovlašćenja kada je u pitanju borba protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Jonica je ocijenila da se zakonima u oblasti tužilaštva „moglo uraditi više“.
Rešad Sijarić iz Bošnjačke stranke kazao je da klub te partije smatra da neka rješenja iz predloženog zakona o državnom tužilaštvu, koja se odnose na odlučivanje o izboru državnog tužioca, nijesu dobra i korak su unazad u odnosu na važeći zakon o državnom tužilaštvu.
(Mina, Portal RTCG)
