Istovremeno, Vlada će tokom ove godine uvesti taksu od 5 centi na autoput, kao i nove veće akcize na alkohol i porez na kafu. Nije poznato koliko će investitori biti čašćeni novim zakonskim rješenjem, ali se zna da će od novih taksi na gorivo u budžet sliti devet miliona eura.
Kako sada stvari stoje na velike podsticaje, koji nijesu zabilježeni u crnogorskoj istoriji, dobiće italijanska Terna, kineski graditelji autoputa, kao i arapske kompanije koje su zainteresovane ili grade velike turističke komplekse na crnogorskom primorju.
Vlada je uoči Nove godine utvrdila Predlog zakona o porezu na kafu, kojim se uvodi namet na taj napitak na cijeloj teritoriji države. Kako će se uvođenje poreza odraziti na cijenu kafe ostaje da se vidi, ali je sigurno da će poskupljenje iznositi makar 15 odsto.
Prema slovu predloga zakona, dostavljenom Portalu Analitika, porez se plaća po jednom kilogramu neto mase kafe, i to za neprženu kafu jedan euro, za prženu kafu – 0,80 eura,ljuspice i opne od kafe jedan euro, ekstrakte, esencije i koncentrati od kafe – 1,30 eura, odnosno 2,5 eura po kilogramu gotovog proizvoda.
Poreska obaveza za plaćanje kafe dospijeva do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec.
Podsjetimo, Evropska komisija je zatražila da Crna Gora od 1.januara mora ukinuti akcize na kafu, a Vlada je to prihvatila, ali umjesto akciza uvela je porez na kafu.
Vlada vjeruje da će davanjem podsticaja za investitore pokrenuti crnogorsku ekonomiju.
“U cilju unapređenja investicionog ambijenta i konkurentnosti crnogorske ekonomije, predviđeno je uvođenje fiskalnih preferencija za investicije za sljedeće sektore: visoki turizam - hoteli sa 5 i više zvjezdica; proizvodnja prehrambenih proizvoda, osim primarne poljoprivredne proizvodnje i kapitalne investicije u sektoru energetike. Ulaganjem u ove sektore, investitori bi ostvarili pravo na oslobađenje od plaćanja PDV-a, carine, komunalija, naknada i taksi, sa ciljem da se odgovarajući resursi valorizuju na najbolji, najefikasniji i najbrži način. Time bi se oslobodio potencijal za rast, što bi, uz prateće reforme u drugim oblastima, nesumnjivo doprinijelo efikasnijoj valorizaciji resursa, te bržem ostvarenju osnovnih ciljeva ekonomske politike Crne Gore – jačanje konkurentnosti ekonomije, dostizanje viših stopa privrednog rasta i povećanje životnog standarda stanovništva”, zaključuje se u vladinoj informaciji.
P.Zečević
