Pomoćnica ministra Branka Lakočević kazala je da je Ustavom određeno da sve državne tužioce i rukovodioce državnih tužilaštava bira Tužilački savjet i tu, kako je navela, nema dileme. Ona je novinarima nakon sjednice rekla da je, kada je u pitanju specijalni državni tužilac, jedina dilema bila da li se to radi na predlog vrhovnog državnog tužioca (VDT), ili sa liste kandidata.
„Postignuta je saglasnost da to ide na predlog VDT-a, i da on mora dati obrazložen predlog nakon kompletne procedure koja se odnosi na prijavljivanje kandidata, pribavljanje mišljenja i obavljanja intervjua“, kazala je Lakočević.
Prema njenim riječima, usaglašeno je i to da se, ukoliko se ne izabere kandidat koga je predložio VDT, konkurs ponavlja.
„Ono što je danas na odboru postavljeno pitanje je da li se oglas ponavlja i ukoliko VDT ne predloži nijednog od kandidata koji su se prijavili, i to je ono o čemu će se raspravljati na sljedećoj sjednici“, navela je Lakočević.
Ona je kazala da je to novi momenat o kojem će se predlagač izjasniti do sljedeće sjednice.
Članovi odbora su, većinom glasova, podržali amandmane na predložene zakone koje je tročlana radna grupa, formirana na prethodnoj sjednici tog skupštinskog tijela, pripremila i usaglasila sa predstavnicima predlagača.
Kada je u pitanju Predlog zakona o sudovima, usaglašeno je da će postojati tri suda za prekršaje - u Podgorici, Budvi i Bijelom Polju.
Članica radne grupe Draginja Vuksanović precizirala je da će Sud za prekršaje u Bijelom Polju imati odjeljenja u Beranama, za teritoriju opština Berane, Andrijevica i Petnjica, u Žabljaku za teritoriju te opštine, u Plavu za teritoriju Plava i Gusinja, kao i u Pljevljima, Rožajama, Kolašinu i Mojkovcu za teritorije tih opština. Sud za prekršaje u Budvi imaće odjeljenja u Baru i Ulcinju, kako i u Kotoru koje će pokrivati i teritoriju opštine Tivat.
Sud za prekšaje u Podgorici imaće odjeljenja u Prijestonici Cetinje, Danilovgradu i Nkšiću - za teritoriju opština Nikšić, Plužine i Šavnik.
Tokom rasprave o amandmanima o Predlogu zakona o Sudskom savjetu, poslanik Demokratskog fronta Slaven Radunović kazao je da će članovi Odbora iz tog političkog saveza biti uzdržani jer se, kako je kazao, radi samo o tehničkim korekcijama, dok je suština i dalje sporna.
„Uobičajena je praksa da se formiraju radne grupe koje pokušavaju da usaglase neki zajednički stav Odbora. Na taj način se stvara iluzija da i opozicija neki način učestvuje u formiranju zajedničkih stavova, a kao proizvod dobijamo usaglašene samo neke tehničke stvari, dok ozbiljnih izmjena nema“, naveo je Radunović.
On je podsjetio da je i predsjednik Sudskog savjeta, Mladen Vukčević, na prethodnoj sjednici Odbora ocijenio da bi taj Predlog zakona trebalo vratiti na doradu.
Predsjednik Odbora Rifat Rastoder rekao je da je namjera bila da se učini što više na predloženom setu zakona.
„Ne radi se samo o kozmetičkim, ima i ključnih izmjena“, kazao je Rastoder navodeći da još ima prostora za amandmane.
Kada je u pitanju Predlog zakona o specijalnom državnom tužilaštvu, predstavnici radne grupe su saopštili da nijesu mogli usaglasiti amandmane koji se odnose na to ko može da se kandiduje za specijalnog državnog tužioca.
Poslanica Demokratske partije socijalista, Marta Šćepanović, smatra da kandidat koji se javi na oglas treba da ima iskustva u krivičnim predmetima.
„To nije uslov kojim ćemo nekoga eliminisati sjutra na konkursu, ali će VDT i Tužilački savjet prilikom izbora kandidata svakako imati u vidu one koji su izuzetni krivičari i koji imaju dobre rezultate rada u toj oblasti“, pojasnila je Šćepanović.
Ona je kazala da je „duskutabilno da advokati mogu da se jave na taj konkurs, imajući u vidu nadležnosti glavnog specijalnog tužioca“.
Jasavić je kazala da se ne slaže sa tim da advokati ne treba da se javljaju na oglas za specijalnog tužioca.
„Poznajem mnogo advokate mnogo jačeg profesionalnog integriteta od sadašnjih sudija i tužilaca. Izabrati najboljeg tužioca ne možemo, jer ga nemamo. Nikakvi su nam tužioci, vrlo loše sudije, to je kadar za jednu dobru edukaciju i osnaživanje“, navela je ona.
To, kako je kazala, potvrđuju rezultati njihovog rada.
„Nemamo efikasne i djelotvorne tužilačke istrage za organizovani kriminal i korupciju na visokom nivou. Kad budemo imali valjane dokaze i rezultate, možemo govoriti o najboljim tužiocima i sudijama“, naglasila je Jasavić.
Nakon obrazlaganja o usaglašenom amandmanu o načinu izbora glavnog specijalnog tužioca, predstavnike DPS-a interesovalo je da li može da se desi situacija da VDT ne predloži nijednog od predloženih kandidata.
"I da li bi trebalo dodati da, ukoliko VDT ne predloži nijednog od prijavljenih kandidata, da se i u tom slučaju oglas ponavlja", precizirala je Šćepanović.
Rastoder je kazao da to djeluje logično, i predložio da se izjašnjavanje o tom amandmanu odgodi za par dana dok predlagač razmotri to pitanje.
Izvor: Mina
Foto: rtcg.me
