Mandić je objasnio da bi obračun iznosa kursnih razlika predlogom zakona bio uređen na način što bi komercijalne banke bile dužne da prilikom konverzije naprave obračun iznosa koje su po osnovu kursnih razlika između švajcarskog franka i eura obračunavali korisnicima kredita, od dana sklapanja kredita do dana usvajanja zakona.
- Komercijalne banke u svojstv davaoca kredita dužne su otpisati 66 odsto od iznosa kursnih razlika obračunatih u skladu sa zakonom, a korisnici kredita dužni su platiti 34 odsto iznosa obračunatih kursnih razlika u vremenskom intervalu ne kraćem od vremenskog perioda u kojem su već otplaćivali glavnicu i kamate na kredit i obračunate kursne razlike – precizirano je u predlogu zakona.
Banke su, prema predlogu zakona, dužne da u roku od 45 dana od dana stupanja na snagu zakona, ponude korisnicima kredita nove ugovore o konverziji i reprogramu kredita, obračunate u eurima. Država Crna Gora, kako je navedeno u predlogu zakona, preuzeće 50 odsto obračunatog iznosa koje su komercijalne banke otpisale korisnicima kredita, ili 33 odsto od ukupnog obračunatog iznosa kamatnih razlika.
U obrazloženju predloga zakona navedeno je da se ustavni osnov za donošenje zakona zasniva na odredbi člana 16 stav 1 tačka 5 Ustava Crne Gore, kojim je propisano da se zakonom uređuju pitanja od interesa za Crnu Goru.
- Krediti koje su crnogorski građani uzimali u švajcarskim francima, neoprezno i bez dovoljno informacija i upozorenja, kako od strane davalaca kredita tj. banaka, tako i regulatora tj. Centralne banke, doveli su u neodrživ finansijski položaj na hiljade korisnika takvih kredita u Crnoj Gori. Ne sporeći formalno-pravnu utemeljenost stava komercijalnih banaka kao davalaca kredita u švajcarskim francima da oni samo poštuju ugovor koji su saglasnošću slobodnih volja obje strane potpisali sa korisnicima kredita, cijenimo da su gubici građana zbog jačanja kursa franka prema euru enormni i da dovode do dužničkog ropstva, tj. situacije kada dužnik otplaćuje ugovorene rate sa kamatama, ali se nominalni iznos duga povećava, tako da dužnik i pored redovne usplate svoje rate u eurima, sve više duguje u eurima, što je duboko nepravedno i nehumano – ističe se u obrazloženju zakona.
U predlogu zakona navedeno je da je eksplozija kursa franka u odnosu na euro dovela značajan broj korisnika koji uredno vraćaju kredit u ropski položaj, pa poslanici DF-a smatraju da je potrebna reakcija države i zakonodavaca, kako bi se ta situacija riješila na način da svi učesnici u tim kreditnim aranžmanima, banka, klijent i država solidarno podnesu trošak finansiranja novonastalih troškova na osnovu kursnih razlika.
- Cijenimo da se radi o situaciji koja je posledica eksternih šokova, na koje nijesu uticali ni banka ni korisnik, ali da je država preko Centralne banke propustila priliku da javnom kampanjom edukuje građane o opasnostima indeksacije kredita u francima i pratećem valutnom riziku. Država je propustila i priliku da izmjenom i korekcijom regulative spriječi sklapanje ovakvih špekulativnih ugovora – navedeno je u obrazloženju zakona.
Pošto su za sprovođenje tog zakona potrebna dodatna finansijska sredstva, Ministarstvo finansija se zadužuje da pripremi plan finansiranja javnog duga po osnovu konverzije dijela obračunatih kursnih razlika.
Poslanici DF-a su naveli da, imajući u vidu dramatičnost situacije u kojoj se našao veliki broj građana koji su u dužničkom ropstvu, smatraju da bi brza intervencija zakonodavca bila opravdana i neophodna, u cilju zaustavljanja težih posljedica.
Oni predlažu da se zakon usvoji po skraćenom postupku. Osnov za donošenje zakona po skraćenom postupku nalazi se u odredbi člana 151 Poslovnika Skupštine. Po skraćenom postupku može se donijeti zakon kojim treba urediti pitanja i odnose nastale usled okolnosti koje nijesu mogle da se predvide, a nedonošenje zakona moglo bi da prouzrokuje štetne posledice.
Bliže propise o konverziji otpisanog iznosa na ime kursnih razlika, utvrdiće Ministarstvo finansija u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu tog zakona, a nadzor nad primjenom zakona imala bi CBCG, koja treba da propiše bliže propise o nadzoru nad bankama u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu tog zakona kako je navedeno u predlogu. Istovremeno, CBCG se obavezuje da Skupštini dostavi poseban izvještaj o nadzoru komercijalnih banaka.
