Vlada je prethodno predložila da službeniku ANB-a koji na dan 31. decembar ima 50 godina života i 30 godina staža, od čega 15 benificiranog, po sili zakona prestaje radni odnos sa pravom na penziju, i da mu se vrijednost koeficijenta obračunava na osnovu prosjeka zarade u prethodnoj godini, uvećanog 20 odsto.
Iz DPS-a traže da se presjek za ispunjavanje tog uslova pomjeri sa 31. decembra na 30. april i da granica u pogledu staža ne bude 30 godina staža za obavezni odlazak u penziju nego 25, i da povećanje ne bude 20 nego 40 odsto u odnosu na prosjek iz prethodne godine, prenosi Mina.
Poslanik DPS-a Ljuiđ Škrelja pojasnio je da bi to trebalo da bude amandman Odbora, jer se interveniše na Vladin amandman, dok je ministar pravde Duško Marković kazao da će amandman DPS-a biti "tretiran" sjutra na sjednici Vlade.
"Pošto on nudi neka rješenja koja su iznad onih koja je Vlada predložila, a tiče se uvećanja iznosa starosne penzije, odnosno smanjenje godina radnog staža za odlazak u penziju. Za mene je, u načelu, to prihvatljivo", naveo je Marković.
Prema njegovim riječima, ukoliko se Vlada saglasi sa predloženim rješenjima, onda bi to mogao biti njen amandman.
Poslanik Socijalističke narodne partije Velizar Kaluđerović kazao je da je da se otvara mnogo pitanja koja zavrjeđuju odgovor.
"Činjenica je da je direktor ANB dao ostavku 9. decembra, a da je vlada utvrdila ove amandmane na sopstveni Predlog zakona 29. decembra. Ko ih je predložio Vladi", upitao je Kaluđerović, navodeći da onaj ko to predlaže mora suštinski poznavati tu problematiku.
On je upitao i šta će biti sa bivšim službenicima ANB-a koji ispunjavaju propisane uslove.
Marković je kazao da je amandmane koji su sastavni dio Predloga zakona predložio bivši direktor ANB.
Komentarišući pitanje o bivšim službenicima ANB-a, on je kazao da je Vladina reforma obavještajne zajednice veoma specifična, sa brojnim izazovima.
"Motiv je da unaprjeđujemo sadašnji potencijal Agencije, i da stvaramo pretpostavke da, oslobađanjem od jednog broja službenika koji su sada u radnom angažmanu, omogućimo dolazak novog kadra“, naveo je Marković.
On je kazao da je Vlada „to dobro analizirala, i vodi računa da ne bude ugrožena osnovna funkcija ANB“.
"Bez obzira na broj ljudi koji će otići, Agencija će biti u punoj profesionalnoj funkciji i spremna da odgovori svim zakonskim i ustavnim obavezama. A kada bi se prihvatio vaš predlog koji se odnosi na službenike koji više nijesu u Agenciji, i ja bih imao pravo na tu penziju, jer ispunjavam uslove. Mislim da to ne bi trebalo da bude opredjeljenje“, odgovorio je Marković Kaluđeroviću.
Članovi Odbora saglasili su se da se i o amandmanu Socijaldemokratske partije, kojim je predviđeno da ANB ima zamjenika, izjasne nakon što o njemu dobiju mišljenje Vlade.
Poslanica SDP-a Draginja Vuksanović je, obrazlažući taj amandman, kazala da je njime predviđeno da ANB ima zamjenika direktora, kojeg imenuje Vlada na predlog direktora Agencije.
"Zamjenik pomaže direktoru u radu, zamjenjuje ga u slučaju odsutnosti i vrši ovlašćenja direktora u slučaju da mu prestane mandat prije isteka vremena na koje je imenovan. Zamjenik direktora Agencije ne može biti član političke stranke, niti može politički djelovati", navodi se u amandmanu SDP-a.
Marković je kazao da će sa tim pitanjem sjutra upoznati Vladu, kako bi se ona odredila prema toj inicijativi.
„Praksa je da male agencije i službe ovog kapaciteta imaju direktora i rukovodioca operacijama. Rukovodilac operacija upravlja i rukovodi čitavim operativnim radom Agencije“, pojasnio je on.
Prema njegovim riječima, prijedlog SDP-a predstavlja novi pristup koji, kako je kazao, za njega nije problematičan.
"Ipak mislim da sa njim treba upoznati Vladu i da se ona izjasni o ovom prijedlogu", smatra on.
Marković je ocijenio prihvatljivim i amandman nezavisnog poslanika Mladena Bojanića po kojem su organi državne i lokalne uprave obavezni da ovlašćenom službeniku ANB, koji se legitimiše službenom legitimacijom, na pisani zahtjev Agencije, omoguće pristup podacima neposrednim uvidom u registre i zbirke podataka koje vode.
„Ovlašćeni službenici mogu tražiti podatke, ali ne svojevoljno, nego na pisani zahtjev Agencije. Drugi dio tog amandmana predviđa obavezno vođenje evidencije o podnošenju zahtjeva. Znajući koje sve imao legitimaciju ANB, mislim da je dobro da se vodi evidencija o svakom zahtjevu za pristup podacima“, kazao je Bojanić.
Marković je rekao da je taj predlog u cjelosti prihvatljiv za predlagača.
„On unaprjeđuje ova rješenja, u smislu zakonitosti procedura, a registrovao sam da i u civilnom sektoru postoje primjedbe na predloženo rješenje. Prihvatanjem ovog amandmana, mislim da odgovaramo i tim zahtjevima“, naveo je Marković.
Bojanić je predložio i da se iz Predloga zakona briše da se „iznos starosne penzije uvećava za 20 odsto, s tim što ne može biti veći od najvišeg iznosa starosne penzije utvrđenog u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju“.
„Smatramo da je uvećanje nepotrebno, imajući u vidu da su službenici ANB već stekli pravo na ostvarivanje starosbne penzije pod poviljnijih uslovima od opštih koji važe za ostale građane Crne Gore“, pojasnio je Bojanić.
Marković je kazao da taj predlog nije prihvatljiv jer se, kako je kazao, ne radi o privilegijama koje se daju operativcima.
„Najveći broj operativaca ići će u penziju po sili zakona. Ovo nije njihov izbor, nego opredjeljenje države da u smislu reformi obavještajne zajednice koje se sprovode na planu jačanja ljudskih kapaciteta. Mi moramo Agenciju kadrovski osvježiti i dovesti ljude kojui imaju nova, specifična znanja, koji govore jezike i koji su informatički obrazovani“, naveo je on.
Dina Bajramspahić iz Instituta Alternativa kazala je da Bojanićev amandman koji je prihvatljiv za predlagača nije u potpunosti ono što su tražili predstavnici civilnog sektora.
„Što se tiče baza državnih organa, to rješenje je u redu. A što se tiče baza pravnih lica, to pruža neograničene mogućnosti i zadire u pravo na privatnost i na zaštitu ličnih podataka, zbog čega mi insistiramo da se ova mjera primjenjuje samo uz odobrenje predsjednika Vrhovnog suda“, pojasnila je Bajramspahić.
Ona je novinarima nakon sjednice pojasnila da je prihvaćeno unošenje u zakon procedure za uništavanje podataka koji nijesu bezbjednosnog katraktera.
„To znači da sve ono što je prikupljeno, a nije bilo svrha prikupljanja, mora biti uništeno. Uvaženo je i da Unutrašnja kontrola jednom godišnje dostavlja izvještaj Odboru za bezbjednost, kako bi parlament vršio dodatni pritisak na generalnog direktora da kontrolišu i procesuiraju službenike koji krše ili prekoračuju obvlašćenja“, navela je Bajramspahić.
Izvor: Mina
Foto: cdm.me
