Iako je Nobelov komitet obilježio prošle godišnjice bombardovanja Hirošime nagrađujući borbu protiv širenja nuklearnog oružja, malo je spekulacija među prognozerima Nobelove nagrade da će se takav trend nastaviti.
Hiljade ljudi, među kojima svi članovi parlamenata, mogu podnijeti nominacije, koje ne smiju biti datirane kasnije od 1. februara. Nagrada vrijedna 1,2 miliona dolara biće objavljena u oktobru, javlja Rojters.
Norveški Nobelov institut ne objavljuje imena, ali norveški eksperti prikupljaju liste kandidata.
Papa Franjo je nominovan zbog insistiranja na društvenoj pravdi i brizi za ekologiju, a bivši službenik po ugovoru američke špijunske agencije NSA Edvard Snouden, koji je objavio detalje američkog elektronskog nadzora, zbog toga što je pokazao kako se građani špijuniraju "uz malo demokratske kontrole".Kristian Berg Harpviken, čelnik Instituta za istraživanje mira iz Osla, imenovao je kao svog favorita Musi Zeraija, sveštenika eritrejskog porijekla koji živi u Italiji, zbog pomaganja nekima od desetina hiljada afričkih imigranata koji su riskirali živote kako bi prešli Mediteran.
- Imigrantska kriza se pogoršava iz dana u dan - izjavio je on.
Harpviken je stavio Novaju Gazetu, ruske istraživačke novine kritične prema Putinu, na drugo mjesto zbog objelodanjivanja visoke korupcije. Kazao je da bi takva nagrada "takođe snažnije progovorila o pitanju medijskih sloboda" nakon islamističkog napada na francuski satirični nedjeljnik "Šarli Ebdo" prošlog mjeseca, u kojem je ubijeno 12 ljudi.
Harpviken je izrazio sumnju da bi i sam Šarli Ebdo mogao dobiti nagradu, jer se brojni muslimani protive toj novini, poznatoj po ismijavanju Islama i ostalih religija.
