„U toku prošle godine osporeno je 50 zakona, to je od osnivanja Suda rekordan broj primljenih predmeta u postupku ocjene ustavnosti zakona u toku jedne godine. Političke nestabilnosti očito izoštravaju partijske sukobe i tada se problematizuje svaki akt usvojen u parlamentu. Drugim riječima, u odsustvu političkog dijaloga taj se „vruć krompir“ prebacuje Ustavnom sudu, a Sud –kako god da odluči-nosiće teret svoje odluke i od podijeljene, politizovane javnosti i uvijek će biti kriv, poziciji ili opoziciji. No, važnije od toga jeste da Sud donosi odluke koje učvršćuju pravni sistem i štite prava građana“, kazala je Lopičić, prva žena na čelu Ustavnog suda Crne Gore, koja je na tu dužnost izbrana u januaru prošle godine.
Upitana kako je zadovoljna ostvarenim rezultatima u minuloj godini svog mandata, Lopičić kaže da je u osnovi zadovoljna.
„Aktivnosti sam usmjerila na povećanju djelotvornosti rada, poboljšanju unutrašnje organizacije, unapređenju odnosa Suda s javnošću i jačanju njegove međunarodne saradnje sa ustavnim sudovima u drugim državama i međunarodnim institucijama kao što su Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, Venecijanska komisija i dr. U januaru prošle godine, kada sam izabrana za predsjednicu Suda, u radu je bilo 1.352 predmeta, a tokom godine , zaključno sa 31. decembrom, zabilježen je rekordan broj primljenih predmeta. Od tog broja, uspjeli smo da riješimo 1.691 predmet, najviše do sada. Ako se pogleda struktura predmeta, onda je vidljivo da većina obuhvata dvije grupe ustavnosudskih nadležnosti, to su: ustavne žalbe koje učestvuju u ukupnom broju predmeta s više od 80 odsto i ustavna kontrola zakona i drugih propisa. U 2014. godini evidentan je rast kako ustavnih žalbi, tako i inicijativa za apstraktnu kontrolu zakona i drugih propisa. Ipak, moram istaći da je Ustavni sud preopterećen velikim brojem predmeta koji nemaju ustavnopravno značenje“, istakla je Lopičić.
Izvor: Pobjeda
Foto: dan.co.me
