"Nikako ne može biti prihvatljivo da se strateška procjena uticaja na životnu sredinu, koja bi trebala da definiše obim i intenzitet radova na istraživanju nafte i gasa donosi naknadno, tj. nakon što je Vlada donijela odluku koliko područja će biti dato u koncesiju i kojim kompanijama. Tim činjenjem je unaprijed odlučena ključna dilema o tome koji dio Jadrana je eventualno prihvatljivo staviti na tender za takvo rizično istraživanje, koja udaljenost od obale i osjetljivih područja se mora ispoštovati, kakve razvojne alternative se nalaze ispred Crne Gore i slično. O ovim pitanjima građani treba da se izjašnjavaju na javnoj raspravi, ili još bolje na građanskom referendumu. Potpuno je neprihvatljiva procedura u kojoj je bez riječi ekologa i drugih ključnih stručnjaka, te bez javne rasprave proizvoljno izdijeljeno cijelo crnogorsko primorje na 26 blokova i proglašeno istraživačkim područjem za naftne kompanije, od čega je 13 blokova predmet trenutno otvorenog javnog tendera", navedeno je u saopštenju.
Kako se dodaje, činjenica je da se crnogorskoj javnosti nije pružio ni elementarni nivo informacija o posljedicama koje istraživanje i ekspolatacija nafte i gasa iz podmorja nosi sa sobom.
"Iživljavanje energetskog lobija nad građanima i privrednim granama od kojih Crna Gora zavisi, kao i prirodnim vrijednostima i resursima našeg podmorja, postaje nedopustivo i visoko rizično za cijeli društveni sistem. Od građana Crne Gore se kriju sve bitne stavke ovog procesa, pri čemu su već izrađeni i u decembru 2014. godine usvojeni nacrti ugovora o koncesiji i pregovaračke platforme za vođenje pregovora, a koje nijesu predstavljeni crnogorskoj javnosti. Posebno je pitanje vezano za to ko kontroliše ono što se ugovara, uzimajući u obzir da u Crnoj Gori nemamo Upravu za ugljovodonike, kao ni kadar koji je obučen i iskusan u organizovanju, kontroli i zaštiti od rizika curenja nafte i gasa u Crnoj Gori", ističu iz NVO Grin Houm.
Kako dodaju, navodi nadležnih da je riječ o kompanijama koje posluju na visoko standardizovanom nivou nemaju svoje utemeljenje, s obzirom da je većina ponuđača na crnim listama raznih institucija i zemalja.
"Tako je kompanija prijavljena na tender "Marathon Oil" na listi sto najvećih korporativnih zagađivača u SAD, kojem je 2000. godine iz cjevovoda u Kentakiju iscurilo 1.900.000 litara nafte, kao i da je od septembra 2003. do januara 2010. prijavljeno 60 incidenata povezanih sa curenjem nafte. Firme ćerke austrijskog OMV-a, bilježe takođe nekoliko izliva nafte, od kojih se izdvajaju dva incidenta u moru 80 km od obale Novog Zelanda iz 2010 i sl. To što su s jedne strane zabilježeni brojni slučajevi izlijevanja nafte i drugih akcidentnih situacija povezanih sa njenom ekspolatacijom, dok s druge strane naša Vlada tvrdi da nema rizika u slučaju istraživanja i eksploatacije crnogorskog podmorja, dovoljno govori o neozbiljnosti da se na pravi način sagledaju svi rizici i opasnosti koji prate ovako zahtjevne projekte. Prosto tvrdnje i obećanja da će ove kompanije poštovati najveće standarde su neozbiljni i nedovoljni da bismo osigurali jedan od naših najdragocjenijih resursa", smatraju iz NVO Grin Houm.
Naglašavaju da se potpuno proizvoljno i bez otvorenog javnog dijaloga ulazi u projekat uništavanja životne sredine, turizma i ribarstva kao najvažnijih privrednih grana u zemlji.
"Prema do sada ponuđenim dokumentima, istraživanja su predviđena svega na tri km od obale, što podrazumijeva da će naftne platforme biti vidljive s obale gotovo svih naših primorskih gradova, dok je npr. u Hrvatskoj predviđena udaljenost od minimalnih 10 km od obale i 6 km od ostrva. Drugim riječima, ukoliko se blokovi za istraživanje nafte i gasa operacionalizuju, slogan „divlje ljepote“ i ekološke države kao ideje naših predaka, možemo u potpunosti zaboraviti. Najozbiljni udarac će već, kroz višegodišnja istraživanja nafte, biti zadat turizmu kao našoj najstabilnijoj privrednoj djelatnosti, koja u ovom momentu generiše, direktno i indirektno od 17 do 23 odsto BDP-a, pri čemu je 90 odsto dolazaka turista vezano za primorski region. Najveće štete će pretrpjeti oko 15000 zaposlenih u hotelijerskom, ugostiteljskom i turistički uvezanim sektorima, dok se projekcije iz Strategije razvoja ljudskih resursa u sektoru turizma u Crnoj Gori 2016 za potrebnih 24.450 zaposlenih se sigurno neće ostvariti", objašnjavaju iz NVO.
Iz Grin houma su ocijenili da je od projekta istraživanja nafte i gasa u podmorju Crne Gore i cijelom Jadranu potrebno u potpunosti odustati, “za šta se ovih dana sve snažnije zalaže stručna i laička javnost u Crnoj Gori, Hrvatskoj i Italiji”.
