“Iako već desetak godina DANU nije imala redovnu pomoć države, njeni akademici su svojim stvaralačkim ugledom i vrijednošću novih djela uspijevali da, uz djelimičnu pomoć donacija poštovalaca i sredstava dobijenih na konkursima, ostvare značajne individualne i grupne projekte, publikuju brojna izdanja, prirede naučne skupove i cikluse edukativnih predavanja, na tribinama Univerziteta, iz crnogorske državne i kulturne istorije. Uprkos svim tim rezultatima, i nacionalnim i internacionalnim priznanjima koje su dobili akademici DANU, u posljednje vrijeme egzistencija ove naučne i umjetničke ustanove dramatično je pogoršana”, ističe se u saopštenju dostavljenom Portalu Analitika.
Kako se dodaje, nastojanja države da zakonom spoji dvije akademije i da tako objedini značajne naučne i umjetničke potencijale Crne Gore trebalo je da učini primjerenijim i za državu svrsihodnijiim program rada i djelovanja tzv. najviše nacionalne institucije, što bi bitno doprinijelo jačanju državnog i nacionalnog identiteta.
“Na žalost, ni nakon tri godine od usvajanja zakona, taj pravni akt nije zaživio. Za nepoštovanje zakona i odbacivanje njegovih normi i intencija Dukljanska akademija ne snosi ni najmanju odgovornost. Akademici DANU nijesu zakon podržali radi ličnih privilegija, pa ni isključivo radi stabilizovanja materijalnog položaja svoje akademije, već prije svega kao srodan program svojim temeljnim zadacima: da se iz sfere “nauke” i ostalih duhovnih disciplina uklone naslage mitomanije, ksenofobije i kolonijalne inferiornosti. Dukljanska akademija je, dakle, ovaj zakon prihvatila kao program za potpuno ravnopravno udruživanje DANU i CANU, pa ako država i dalje insistira na primjeni tih principa, onda bi trebalo da ima smisla podržati završne radnje za prihvatljivo okončanje tog dugog procesa. Iako nam je dobro poznato, a to se nije ni skrivalo, da je CANU za svo ovo vrijeme i suštinski i formalno zakon ignorisala, ili ga u svakoj prilici proizvoljno tumačila”, navedeno je u saopštenju koje potpisuje v.d. predsjednik DANU Sreten Perović.
Predsjedništvo DANU zaključuje da vladina nastojanja da, u skladu sa zakonom, DANU i CANU udruži u jednu krovnu instituciju dosad nijesu uspjele “i ta okolnost ne izaziva čuđenje samo kod akademika DANU, već i kod šire crnogorske javnosti, budeći opravdanu sumnju u svrsishodnost kompletne ove ideje”.
Kako je moguće, pitaju se akademici DANU, da država nema moći da obezbijedi funkcionalnost zakona koji je predložila Vlada, usvojio crnogorski parlament i potpisao predsjednik Crne Gore? Kako je moguće da se, pored još uvijek važećeg zakona, CANU ponaša kao da taj pravni akt ne postoji, ili kao da nije dio pozitivnog pravnog sistema Crne Gore?!
Predsjedništvo DANU konstatuje da su neprihvatljive prividno pomirljive poruke iz CANU- da se akademicima DANU nudi konkursna procedura (kao i svim drugim građanima i državljaninu Crne Gore), smatrajući to daljim izigravanjem zakona i još jednim pokušajem omalovažavanja DANU, njenih dostugnuća i svih njenih akademika.
“Predsjedništvo DANU ostaje pri svojim ranijim odlukama da se pod ravnopravnim uslovima ujedine ili udruže postojeće ove dvije akademije nauka i umjetnosti, ma koliko se one u krupnim idejnim (državotvornim, identiteskim i futurističkim) koncepcijama međusobno razlikuju; ali s indignacijom odbacuju bilo kakva krivotvorenja intencija i normi važećeg zakona, pogotovo bilo kakve ponižavajuće uslove za spajanje dvije akademije, koje bi sljedećih dana CANU mogla ponuditi javnosti kao tobožnji „popust“ za akademike DANU. Nikakva podmetanja javnosti, državi ili nadležnim crnogorskim institucijama nauke i culture, na račun Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, nećemo tolerisati. Zašto Vlada ne može, ili neće, da ustanove pod svojim ingerencijama privoli da poštuju zakone svoje države, ili zašto ne mijenja zakone ako ne valjaju, nije naše da sudimo”, naglašava se u saopštenju.
Predsjedništvo DANU očekuje da Vlada, ukoliko ne promijeni postojeći zakon, usvoji model dvije ravnopravne akademije (DANU i CANU) i da institucionalizuje DANU kao posebnu naučno i umjetničku ustanovu, sa njenim sadašnjim nazivom i sa utvrđenim programskim obavezama i naučnoistraživačkim zadacima.
“Podsjećamo i na svoj više puta ponovljeni prijedlog da je moguća alternativa i ad hoc konstituisanje internacionalne Matičarske komisije koja bi od akademika DANU i CANU izvršila najstroži izbor članstva za novu Crnogorsku ili Dukljansko-Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti. Konstatujemo da je, radi podmlađivanja i jačanja naučnih i umjetničkih potencijala, u dogledno vrijeme potrebno raspisati konkurs za prijem novih članova, utoliko prije što je veliki broj uglednih književnika, naučnika i inostranih visokih autoriteta zainteresovan za prijem u našu akademiju. Ostajemo privrženo temeljnim načelima svoje akademije, s ubijeđenjem da pored svoje programske obaveze da kritički revalorizuje crnogorsko istoriografsko, kulturološko i antropogeografsko nasljeđe, ima i obavezu da ponudi humaniju viziju budućnosti, oslanjajući se na prevrednovanu tradiciju i ideale temeljnih ljudskih prava i sloboda”, zaključuje se u saopštenju.