Lekić je istakao da ga je Vujanović desetak puta pomenuo u emisiji “Živa istina”, bezuspješno pokušavajući da, kako je ocijenio, sakrije psihološki sindrom povratka na mjesto krađe.
“Žali se izgurani predsjednik u emisiji što ga nijesmo priznali za predsjednika kao što je to urađeno u Hrvatskoj, pritom zaboravljajući prostu činjenicu- Hrvatska je demokratska i pravna država u kojoj se ne kradu izbori, dok je Crna Gora nedemokratska država u kojoj se kradu izbori. Uz pokušaj mog razumijevanja za identitet poslušnika, dodatno uplašnog mogućim konstituisanjem Crne Gore kao pravne države u kojoj bi se moglo aktivirati i njegovo učešće u nezakonitim radnjama krivične materije, na što javno i u dužem periodu ukazuju mnogi, posebno aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore Krivokapić, teško je objasniti u pomenutoj emisiji Vujanovićev patetetični vapaj što navodno vrijeđam njegovo dostojanstvo”, rekao je lider DF-a.
Prema njegovim riječima, Vujanović je naslikao autoportret dostojanstva u istoj emisiji izjavom da ima odličnu komunikaciju sa liderom parlamenta Rankom Krivokapićem.
“Koji opet javno saopštava, pa i nedavno, da ima dokaze krivičnog karaktera koji bi nelegitimnog predsjednika mogli ponovo izgurati, ovoga puta, u Spuž”, naglašava Lekić.
Lekić je ukazao na tri momenta koji, kako kaže, ubjedljivo pokazuju da predsjednika države vrijeđaju nesporne činjenice.
“Pored izbornih, sada već klasičnih neregularnosti u organizaciji Vujanovićeve partije, čije pravne i političke rasplete zvanično traži Evropska unija, a povodom sistema “Snimak”- na drske izborne neregularnosti tokom predsjedničkih izbora su ukazali mnogi svjedoci. Recimo, iz Rožaja i Plava, gdje se najviše kralo u korist Vujanovića i gdje je panično u poslednji čas nadoknađivana očigledna prednost opozicionog kandidata, a odakle su se javno oglasili određeni poslanici i odbornici koalicionog partnera DPS-a, koji su svjedočili o drsko neregularnom prebacivanju glasova u korist kandidata DPS-a”, navodi Lekić.
On ističe i da je 31. maja 2013. u Skupštini Crne Gore, posebnom tačkom dnevnog reda, većina poslanika zahtijevala i glasala da se zbog izborne krađe ponište predsjednički izbori.
Vujanović je, dodaje on, nezakonito proglašen za predsjednika države na posebnoj radnoj sjednici Skupštine Crne Gore 20. maja 2013. bez kvoruma, “koji se za tu mučnu priliku nije mogao sastaviti”.
“Zaustavljam se navođenjem činjenica koje valjda govore da ima nekih razlika između predsjedničkih izbora u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Konačno radi se o činjenicama koje očigledno ponižavaju samog Vujanovića, makar on izjavljivao i da sa javnim poniženjima ima odličnu komunikaciju. Da ne zaboravim, mada slutim ishod. Ako Vujanović i njegov šef Đukanović hoće da javno raspravimo pitanja od bitnog društvenog interesa, izborna materija je jedna od mnogih, veoma sam spreman. To nam je javna dužnost. Pa, neka javnost vidi da li hoće”, zaključio je Lekić.
