Sve istorijsko pravne činjenice govore u prilog tome da bi Sutorina trebalo da pripadne Bosni i Hercegovini kaže profesor na fakultetu Političkih nauka u Sarajevu Suad Kurtćehajić, inače jedan od zagovornika te teze. On dodaje da je pokrajinsko rukovodstvo Bosne i Hercegovine još 1947. godine tražilo povrat te teritorije na šta se, kako kaže, tadašnja Narodna skupština Crne Gore oglušila, a 1963. pokrenut je tvrdi i sudski spor tim povodom koji nikada nije dobio svoj epilog.
“Crna Gora ima posjed, ali ima posjed u nesavjesnoj vjeri, odnosno nema ga u dobroj vjeri bona fides (lat.), to je posjed koji nikada nije htjela da vrati mi smo insistiranjem da se povrati pokazali da Crna Gora i time što nije htjela da uradi, da je u nesavjesnom posjedu”, kaže profesor Kurtćehajić.
On smatra da bi tokom ove godine trebalo sučeliti stavove dvije države i da bi kada se iznesu činjenice i dokazi trebalo da Crna Gora u ime dobrosusjedskih odnosa, kako kaže, vrati ono, što je, kako tvrdi stotinama godina unazad bilo bosanskohercegovačko. Dodaje da se sa problemom Sutorine tek upoznaju vlasti i javnost i jedne i druge države.
Profesor Kurtćehajić kaže da bi, ukoliko se pitanje Sutorine ne riješi dogovorom, zvanično Sarajevo moralo tužiti Crnu Goru za povrat teritorije pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, na taj način se, kako ocjenjuje, neće primjenjivati odluka Badinterove komisije o razgraničenju. Tada će se dodaje posmatrati istorijske činjenice.
“Ovo trebate da znate, sud u Hagu je u periodu od 2004. do 2009. godine imao sličan proces, Rumunija je tražila povrat teritorije, poluostrva u Crnom moru koje im je Staljin uzeo u vrijeme Sovjetskog saveza koje je otišlo Ukrajini, dobila je tu presudu, za pet godina Rumunija je dobila tu presudu i 10 hiljada kvadratnih kilometara im je do sada vraćeno, to je 75 odsto te otete teritorije”, kaže Kurtćehajić.
