Jonica, koje je prošle sedmice imenovana i za člana Vijeća za nacionalnu bezbjednost, ne očekuje da će uskoro biti imenovan novi direktor ANB.
- Sudeći po načinu na koji je Vlada pred Novu godinu dostavila amandmane na svoj prijedlog zakona, moglo bi se pretpostaviti da ukoliko zakon bude usvojen u tom obliku, imenovanje bude tek nakon što se kroz penzionisanje po sili zakona „očisti“ ANB od onih zbog kojih je takav prijedlog napravljen -kazala je Jonica.
POBJEDA: Kako ocjenjujete stanje u sektoru bezbjednosti u Crnoj Gori i da li je zabrinjavajuće što ni Boro Vučinić nije ostao do kraja mandata na čelu ANB?
Jonica: Činjenica je da podnošenje ostavke direktora ANB, kao čin koji se u relativno kratkom vremenskom periodu dva puta desio, navodi na pitanje šta se to dešava u ANB-u, što dva direktora zaredom dovodi do ostavke. Da li su neki centri moći toliko ojačali da predstavljaju paralelni sistem koji se ne može kontrolisati i kojim je teško ili nemoguće upravljati?
Čudno je što, iako Zakonom o ANB nije definisano šta se događa kad prestane mandat direktoru, Vlada nije ostavila prostor da Agencijom upravlja direktor u ostavci do izbora novog, što dovodi do vrlo specifičnog perioda u radu Agencije. Razriješen je direktor zbog ostavke, novi nije postavljen, a u Zakonu ne postoji definisan način upravljanja Agencijom u tom slučaju. U javnosti ne postoji zvanična informacija o tome ko upravlja Agencijom za nacionalnu bezbjednost u ovom trenutku i po kojem osnovu, već samo neki nepotvrdjeni medijski navodi.
POBJEDA: Dio opozicije više puta je apelovao da se Odbor za bezbjednost hitno sastane zbog, kako kažu, “dramatičnog stanja u sektoru bezbjednosti“. Hoćete li i Vi na tome insistirati?
Jonica: Potrebno je održavanje ne jedne, već niza sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu, koje smo već i isplanirali za period koji slijedi.
Odbor je na osnovu rasprave o Izvještaju MUP-a donio niz zaključaka kojima je obavezao državne organe na odredjene aktivnosti, čiju realizaciju ćemo sada pratiti. MUP je dostavio odredjene podatke po tim zaključcima, za koje smo predsjednik Odbora gospodin Nuhodžić i ja ocijenili da ih treba dopuniti. Tražili smo da nam se dostavi dopunjena informacija, koja će ubrzo biti predmet razmatranja na Odboru.
Podsjetiću da sam u novembru tražila da nam MUP dostavi i informaciju o preduzetim aktivnostima koje se odnose na stanje bezbjednosti u Baru.Tražila sam i da pozovemo Vučinica da pojasni informacije koje su se pojavile u medijima o tome da su neke strane službe imale pristup podacima ANB po njegovom odoborenju, tražila sam i da nam nadležni državni organi dostave više informacija o hapšenju medjunarodne grupe krijumčara oružja...
POBJEDA: Zbog Vašeg imenovanja za zamjenicu predsjednika Odbora za bezbjednost, a ne Nebojše Medojevića, poslanici DF-a bojkotuju rad tog tijela. Kako to komentarišete i imate li poruku za njih?
Jonica: Poslanici DF-a u ovom mandatu često su ulazili u različite forme bojkota skupštinskog rada, ali su još češće tražili dobar alibi da taj bojkot prekinu i vraćali se bez smislenog objašnjenja, isto kao što su i izlazili. Znam da sam Medojeviću i njegovim mentorima poremetila razne planove i to me ne pogadja. Znam odlično i kojim članovima Vijeća za nacionalnu bezbjednost je mnogo više odgovarao Medojević nego ja, ali moraće da prihvate surovu istinu da taj plan nijesu realizovali, a ja ću se potruditi da ih načinom na koji radim svoj posao i u Odboru, i u Vijeću često podsjećam na razloge zbog kojih me tamo nijesu željeli.
Između Medojevića i mene ima mnogo razlika zbog kojih smatram da on nije ni mogao, ni smio biti izabran u ime opozicije na navedenu funkciju.
POBJEDA: Na šta, konkretno, mislite?
Jonica: Prvo, razlika izmedju njega i mene je to što ja sve što govorim u Skupštini i na odborima govorim iz svoje glave. Kod Medojevića se i tekst i muzika naručuju iz jednog poznatog podgoričkog lokala koji se smatra mjestom okupljanja nekih bezbjednosnih i drugih struktura povezanih s vlašću.
Druga razlika je što sam ja eksplicitno protivnik pristupanja Crne Gore NATO-u za razliku od Medojevića, koji podržava ulazak Crne Gore u NATO. Treća razlika je to što je razlog mog političkog angazovanja i 1998., 2001., 2006., 2009. i danas, dakle u kontinuitetu, borba za vladavinu prava i državu u kojoj je zakon jednak za sve. Zbog svog jasnog i snažnog opozicionog djelovanja sam i proganjana i diskriminisana godinama, kao i veliki broj članova SNP-a. U to vrijeme dok su nas progonili, Medojević je javno branio Mila Đukanovića od optužbi koje su dolazile iz Italije o švercu duvana čudnim tezama da Đukanoviću to podmeće Srbija i da je to bio potpuno legalan posao.
Čudan pogled na legalnost, a posebna strastvenost u odbrani Đukanovića navode na brigu da prva ljubav zaborava nema i da je Medojević možda tražio mjesto u Vijeću za nacionalnu bezbjednost da bi imao šansu da svog nekadašnjeg šefa sretne i podsjeti na to koliko ga je nekada odano branio.
Posljednje, Medojević je u plenarnoj sali prije par godina od svog kolege iz Fronta optužen da je saradnik službe odnosno špijun, a danas sa istim čovjekom blisko saradjuje. Nijesam navikla da u Crnoj Gori u kojoj su zbog takvih riječi nekad padale glave, gledam da se ljudi druže i saradjuju s onima koji su ih nazvali špijunima, izuzev ako to i ne smatraju uvredom.
POBJEDA: Član Odbora iz Vaše partije, Velizar Kaluđerović, bio je odsutan kada ste birani za zamjenika predsjednika Odbora. Mislite li da je to slučajnost?
Jonica: Kolega Kaludjerović je u vrijeme održavanja sjednice imao obaveze u Herceg Novom vezane za koordiniranje izbornih aktivnosti za koje je bio zadužen. Znala sam da neće prisustvovati sjednici.
