Razlog je, prenosi Radio Slobodna Evropa pozivajući se na izvore iz Predsjedništva BiH, to što smatraju da Vujanovićeva odluka nema osnova i ocjenjuje se nekorektnom. O povlačenju ambasadora bi se, kako prenosi taj radio, Predsjedništvo BiH moglo izjasniti već ove sedmice.
Budući da je Sutorina postala top tema, kako u intelektualnim, tako i u političkim krugovima u Bosni i Hercegovini, intelektualci navode da se ne smije potpisati Ugovor o granici sa Crnom Gorom sve dok se ne riješi pitanje - čiji je ovaj pogranični pojas - bosanskohercegovački ili crnogorski.
Intelektualci iz BiH pozivaju se na istorijske, geografske i političke fakte, a najdalje u tome ide Suad Kurtćehajić, profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka i jedan od inicijatora povrata Sutorine Bosni i Hercegovini, piše Radio Slobodna Evropa.
"Granice Bosne i Hercegovine su jasno utvrđene na Berlinskom kongresu i sa tim granicama je Bosna ušla u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Te granice do danas njen parlament nije mijenjao, a Crna Gora je bila bez Sutorine tada i vijekovima prije. Mi možemo potpisati međudržavni ugovor sa Crnom Gorom samo onda kada se izvrši povrat Sutorine, ratificiran u njihovom parlamentu. Ako to ne urade, mi moramo ići pred međunarodni sud", kazao je on.
Predsjednik Udruženja geografa BiH Muriz Spahić kazao je da se na bazi analize geografskih karata, dokazuje da je Sutorina od svog osnivanja u bosanskoj državi, pa sve do 1964. godine kada se posljednji put prikazuje na karti i da je to dokazivo.
Višemjesečno nastojanje intelektualaca da se o Sutorini oglasi i državni parlament, urodilo je plodom, pa je krajem prošle sedmice, na dnevnom redu te zakonodavne institucije bila i Rezolucija o Sutorini. Njome se traži da Zastupnički dom bh parlamenta ocijeni neprihvatljivim, neutemeljenim i štetnim Prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Predlagač, poslanik SDP-a, Denis Bećirović o tome kaže da prije svega, treba pokušati sa dogovorom, a ako to ne može, zašto se neko i u Bosni i Hercegovini i u Crnoj Gori boji Međunarodnog suda pravde.
Konačan stav o Prijedlogu rezolucije o Sutorini, parlament BiH će donijeti nakon što Ustavno-pravna komisija održi javnu raspravu o ovoj temi, a krajnji rok je 27. februar.
Zamjenica predsjedavajućeg Zastupničkog doma parlamenta BiH Brjana Krišto smatra da rezolucija nije utemeljena i na neki način ona osuđuje sve ono što se do sada radilo.
"Ne spominje ni institucije, kako Vijeće ministara BiH, tako ni Povjereništvo za utvrđivanje granice Bosne i Hercegovine sa Crnom Gorom“, smatra ona.
Nijesu samo političari podijeljeni oko toga treba li ili ne Bosna i Hercegovina otvarati pitanje granica sa Crnom Gorom. Zarije Seizović, profesor međunarodnog prava konstatuje da bi se ovim slučajem mogli ugroziti odnosi dvije zemlje, ali i evropski put Bosne i Hercegovine.
"Ja se ne mogu opredijeliti ni za, ni protiv, ali znam da je trenutno zatečeno stanje, a to je da su utvrđene granice AVNOJ-evske i da su one i međunarodne granice. U aktuelnom političkom trenutku, pored toga, možda za Bosnu i Hercegovinu ne bi bilo oportuno da ovo pitanje sada iznosi na dnevni red iz svih onih razloga iz kojih se Crna Gora može pojaviti kao jedan ozbiljan oponent evropskom putu Bosne i Hercegovine", zaključuje Seizović.
