Stojović: Još jedna Crna Gora živi van njenih granica

Govoreći otome da li radimo sa dijasporom na razvijanju ekonomske diplomatije i ka­kvi su dosadašnji rezultati na tom planu Stojović je za Pobjedu kazao:

- Unapređivanje privrednog partnersva sa iseljeništvom predstavilja jedan od prioriteta u saradnji i odnosima sa iselje­ništvom. Iseljeničke zajedni­ce predstavljaju i važan resurs svake države, intelektualni, kulturni, a naravno i ekonom­ski. Kao što ste vjerovatno upoznati, Predlog zakona o saradnji Crne Gore sa iseljeni­cima utvrđenje od strane Vla­de, a isti je upućen u skupštinsku proceduru. Između ostalih, jednim od Članova predloga ovoga zakona definisana je i ova veoma važna spo­na u cijelokupnom razvoju odnosa koja se odnosi na una­pređivanje privrednog par­tnersva sa iseljeništvom. Ovom prilikom mogu kon­kretno govoriti samo o Latin­skoj Americi. Interesovanje za jačanje ekonomskih veza sa zemljom porijekla postoji i ne­ophodno je dalje razvijati me­hanizme koji će vremenom prije svega omogućiti lakšu komunikaciju sa našim iselje­nicima ovdje, a tu prije svega mislim na prevođenje zakona, uredbi i promotivnog materi­jala na maternji jezik (špan-ski) kojim govori ovdašnje ise­ljeništvo od Ognjene zemlje do Meksičke Kalifornije. Potomci naših iseljenika na ovim prostorima, a posebno u Argentini, uglavnom su zain- teresovani za mogućnosti ula­ganja u poljoprivredu, obzi­rom daje to dominantna grana kojom se bave. Prisutno je i interesovanje za realizaciju projekata iz oblasti energeti­ke, proizvodnje i redistribuci­je proizvoda iz ovog dijela svi-jeta preko Crne Gore ka regionu, a nije rijedak slučaj da istaknuti privrednici čiji su preci iz Crne Gore nude svoju imovinu na koriŠćenje Crnoj Gori ili firmama iz Crne Gore, kao stoje to nedavno uradio jedan poznati Čileanac našeg porijekla.

Poznato je da u Argentini ima najviše Crno­goraca u Latinskoj Americi. Govoreći o tome da li se znaju podaci koliko naših iseljenika ima po pojedinim ze­mljama, kao recimo što se zna da u Kanadi po popisu iz 2006. ima 2.370 Crnogoraca (2001. ih je bilo -1.055) Stojović navodi da se danas  popisi iseljeništva vrše na potpuno drugačiji način od klasičnih popisa stanovništva…

- Popisi iseljeništva se vrše na potpuno drugačiji način od klasičnih popisa stanovništva. Neizostavno, riječ je o manje ili vise dugotrajnim procesima prikupljanja ulaznih podata­ka, što se odnosi na broj uselje­nih od početka useljavanja do danas, koji se zatim korišČe-njem svih raspoloživih izvora, od Čega su najrelevantniji po­daci oni koje posjeduje zemlja prijema, matematičkim for­mulama uz pomoć podataka npr, o natalitetu u zemlji prije­ma, brojageneracijai mnoštva drugih bitnih elemenata pre­klapaju i na taj način se dobija aproksimativni broj potoma­ka iseljenika u nekoj zemlji, primjera radi Argentini. MVPEI i Ambasada Crne Go­re u Buenos Ajresu su u proce­su potpisivanja sporazuma sa CEMLA (institutom za mi­gracije u Latinskoj Americi) čije je sjedište u Buenos Ajresu. Tim sporazumom će biti omogućeno korišćenje svih ulaznih podataka koje je CE-MLA naslijedila od državnih migracionih službi Argentine, ali i drugih zemalja u Latin­skoj Americi u proteklih 130 godina. Kasnije će biti neop­hodno izvršiti selekciju svih ulaznih podataka koji se odno­se na iseljenike iz Crne Gore i matematičkim formulama ko­je su već koristile druge zemlje u definisanju broja potomaka iseljenika će se doći do validne procjene broja potomaka koji danas žive u Argentini. To je dugotrajan proces, ali jedini naučno validan i prihvatljiv u naučnom smislu. Naravno popis tzv.novijeg iseIjeništva, odnosno onoga dije­la koji još uvijek posjeduje do­kumente zemlje porijekla je umnogome lakši. U Argentini gotovo da i nema novijeg ise­ljeništva, na primer u SAD-u su prisutne obije grupe (staro i novo isljenistvo) i tamo se po­sljednjih godina uradilo mno­go na prikupljanju ulaznih podataka u cilju popisivanja starog iseljeništva. Na tom projektu već godinama radi osoba sa velikim iskustvom u ovoj naučnoj grani, gospođa Sharvn Novotnv Andrijašević. U sklopu njene saradnje sa MVPEI - Upravom za dijaspo­ru i Maticom Crnogorskom uskoro treba da bude završen prvi dio analiza koji će obu­hvatiti veoma dragocijene ula­zne podatke o emigranatima iz Crne Gore u SAD od 1900. do 1910. godine.

Komentarišući tvrdnje da „U inostranstvu živi cijela jedna Crna Gora, možda i vise" Stojović kaže:

-Dok ne budemo imali preci­zne ulazne podatke za staro iseljeništvo u Latinskoj Ame­rici, SAD-u, Kanadi, Australiji, odnosno zemljama tzv. nove emigrantske zemllje i dok se ne izvrši njihova statistička obrada u cilju dobijanja aprok­simativne brojnosti današnjih potomaka, teško da možemo govoriti o tačnom broju, mo­žemo govoriti samo o grubim procjenama. Moram podvući da se moj naučni rad bazira is­ključivo na proučavanju La­tinske i djelimično Sjeverne Amerike (zapadna obala i srednji zapad), i teško se usu­đujem da govorim o brojnosti u drugim djelovima svijeta. Veoma važno je napomenuti da su kroz našu istoriju izuzet­no brojni migratorni talasi iz Crne Gore prema Turskoj, ko -jih je bilo u nekoliko talasa, a od Drugog svjetskog rata na ovamo migratorni talasi iz Cr­ne Gore prema zapadnoj Evropi su takođe veliki. Tu se ubrajaju i zemlje bivše SFRJ kao i JAR. kao i gotovo potpu­no zaboravljene stare migraci­je prema južnoj i sjevernoj Ita­liji, Ukrajni i dr. zemljama, o kojima treba napraviti prora­čune;

U nekim od navedenih zema­lja već su urađene studije od neprocjenjivog značaja za određivanje brojnosti koje ja­sno govore o veoma značajnim zajednicama porijeklom sa prostoraCrneGore. Doksesvi ti podaci ne objedine i ne izvr­še dodatna istraživanja kao i popisivanje ulaznih i drugih podataka ne bih davao sebi slobodu da iznesem bilo kakvu cifru. Mogu prenijeti utisak drugih osoba koje se ba­ve ovim pitanjem, a to je da je po gruboj procjeni ukupan broj iseljenika porijekom iz Crne Gore u svijetu svih gene­racija u najmanju ruku jednak broju stanovništva Crne Gore.